Danska vlada je počela da isplaćuje odštetu ljudima koji su posle niza godina noćnog rada oboljeli od raka.
Potez danske vlade je uslijedio posle odluke nadležne agencije Ujedinjenih nacija da noćne smjene proglasi vjerovatnim uzročnikom raka, prenosi BBC.
Noćni rad je svrstan u istu kategoriju opasnosti kao i rad sa industrijskim hemikalijama.
Poremećen san, zamor, stomačne tegobe, povećan rizik od nesreća na poslu, sve su dokazi da je noćni rad štetan za zdravlje, gomilaju se već godinama.
Danska vlada je, međutim, prva u svijetu počela da isplaćuje odštetu ljudima koji su platili još veću cijenu za godine provedene u noćnim smjenama - oboljeli su od raka.
Uma Mankof je nekada radila kao stjuardesa u najvećoj skandinavskoj aviokompaniji SAS-u. Trideset godina je ljetela širom svijeta, radeći posao na kojem su duge noćne smjene redovna pojava. A onda je dobila rak obije dojke.
"Bilo je užasno. Pogotovo kada sam morala da kažem svojoj djeci šta se dešava. Nije bilo strašno samo zbog operacije, nego i zbog svih teških misli - da li ću preživjeti ili neću".
Uma kaže da bi se drugačije odnosila prema svom poslu da je znala kakva joj opasnost prijeti. "Ne bih letjela toliko mnogo godina. Sigurno ne. Jer, od raka možete da umrete, a ja želim da ostanem živa".
Uma Mankof je jedna od skoro 40 žena koje su od danske vlade dobile odštetu zbog raka koji su dobile godinama radeći u noćnim smjenama.
Ove odštete su rezultat odluke Međunarodne agencije za proučavanje raka, koja radi pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.
Ta agencija je zaključila da noćne smjene vjerovatno izazivaju rak i samo su jednu kategoriju niže od dokazanih karcinogena, kao što je azbest.
Šef agencije, Vinsent Kolijano, kaže da je zaključak donijet na osnovu niza istraživanja sa svih strana svijeta.
"Okupili smo brojne stručnjake i oni su zaključili da rad u smjenama koji podrazumjeva i noćne, kod ljudi vjerovatno izaziva rak. Noćne smjene su stavljene u kategoriju 2A. Prikupljeni dokazi se praktično ne razlikuju od dokaza u slučaju opsanosti od neke industrijske hemikalije", ijavio je Kolijano.
Danska vlada je, u svom odnosu prema posledicama noćnih smjena, daleko ispred ostatka svijeta.
Sindikati u Britaniji procjenjuju da noćne smjene radi oko 20 odsto od ukupnog broja zaposlenih.
Profesor Endru Voterson, specijalista za zaštitu na radu na univerzitetu Sterling, kaže da Britanija u zaštiti njihovg zdravlja kaska za Skandinavijom.
"Treba situaciju da sagledamo sa svih strana i zato mislim da rak kao profesionalno oboljenje predstavlja veliki problem za zdravlje u Britaniji. Nemamo običaj da prepoznajemo štetu koju trpe i radnici i njihove zajednice, tamo gdje su noćne smjene uobičajena pojava. To je pogrešno - šteta postoji, ali mi je ne vidimo i ne uzimamo je u obzir", kaže Voterson.
Nadležni organi u Britaniji su naručili poseban izveštaj o posljedicama noćnog rada, ali njegovi rezultati biće poznati tek za dvije godine.
(Beta)