Berlin je siromašan ali seksi. Taj slogan, koji je smislio gradonačelnik njemačke prjestonice Klaus Voverajt, doprinio je bogatstvu grada
Berlin je siromašan ali seksi. Taj slogan, koji je smislio gradonačelnik njemačke prjestonice Klaus Voverajt, doprinio je bogatstvu grada u kome smještaj, jeftine avionske linije i noćni život privlače turiste i u vrijeme ekonomske krize.
Glavni zadatak Voverajta, koji je od 2001. godine gradonačelnik Berlina, bio je da spriječi da grad doživi sudbinu Vašingtona devedesetih - da izbjegne bankrot.
Nakon ujedinjena Njemačke, Berlin se nadao da će ponovo postati industrijski centar i kapija ka istočnoj Evropi. Umjesto toga grad je izgubio dvije trećine poslova u proizvodnji, u kojoj je 2006. godine bilo zaposleno manje od 100.000 od 3,5 miliona stanovnika.
Grad je, međutim, doživio turistički bum. U 2008. godini, petoj za redom, Berlin je posjetio rekordni broj turista - 7,9 miliona. To predstavlja povećanje od 4,2 odsto u periodu od godinu dana, objavio je regionalni zavod za statistiku. Broj noćenja povećao se za 2,8 odsto, na 17,77 miliona.
Početkom devedesetih, nakon ujedinjena, broj posjetilaca se povećao na tri miliona i to su uglavnom bili Njemci koji su dolazili da vide svoju prijestonicu.
"Berlin ima dobar odnos cijene i kvaliteta", kaže portparol turističke organizacije Kristijan Tencler. Soba u hotelu sa četiri zvjezdice može da košta manje od 150 evra, što je dvosturko niže nego u Parizu ili Londonu.
U okolnostima svjetske ekonomske krize Berlin igra na kartu reputacije najjeftinije prijestonice u Evropi. U brošurama Berlin nudi Francuzima "smještaj i proizvode po vrlo privlačnim cijenama" a Špancima po "izuzetno povoljnim cenama".
Finansijski argument izgleda da djeluje, pošto se broj francuskih turista povećao tokom prošle godine za 15 odsto, na oko 134.000 ljudi.
"Druga prednost Berlina jeste to što je "druga destinacija lou-kost aviokompanija u Evropi, poslije Londona", kaže Tencler. Gotovo polovina putnika dolazi takvim jeftinim letovima. Pojava Rajanera i Izidžeta 2003. i 2004. godine dala je veliki podstrjek, a te kompanije su najmanje pogođene krizom u poređenju sa drugim avioprevoznicima.
Berlin sve više privlači strane turiste koji danas čine jednu trećinu posjetilaca. Najviše turista, oko 310.000, dolazi iz Velike Britanije, a slijede ih Italijani i Holanđani. U Berlin dolaze i stanovnici istočne Evrope, prije svega Poljaci i Rusi koje najviše interesuje šoping. Neki posjetioci žele da iskoriste bogatu kulturnu ponudu Berlina, koji ima 16 nacionalnih muzeja i veliki broj pozorišta.
"Drugi dolaze da bi istražili istoriju grada a ove godine glavni događaj je obilježavanje 20. godišnjice pada Berlinskog zida, za šta su najviše zainteresovani turisti sa Zapada", kaže Tencler.
Berlin nudi i mnoge druge mogućnosti za turiste. To je prije svega noćni život, sa jeftinim barovima koji su otvoreni cijele noći i klubovima poput "Berghajna", koji je smješten u staroj električnoj centali i važi za Meku tehno muzike.
(Beta/AFP)