Pobjednik na 56. predsjedničkim izborima u SAD, pravnik Barak Obama rođen 4. avgusta 1961. godine na Havajima, sin je Kenijca i bijele Amerikanke.
Pobjednik na 56. predsjedničkim izborima u SAD, demokratski kandidat, pravnik Barak Obama rođen 4. avgusta 1961. godine na Havajima, sin je Kenijca i bijele Amerikanke.
Prvi crni predsjednik u istoriji SAD, jedan od najmlađih šefova Bijele kuće i, od utemeljenja države, njen 44. glavni stanar, završio je političke nauke na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku, a pravo doktorirao na Harvardu.
Karijeru je počeo u Čikagu, radeći za organizacije koje su pomagale siromašnom crnačkom stanovništvu i zalagale se za zaštitu ljudskih prava.
Od 1992. do 1995. bio je advokat i predavač ustavnog prava na Univerzitetu u Čikagu.
Član Senata države Ilinois postao je 1996. godine, a 2004. izabran je u Senat SAD.
Poslije terorističkih napada na SAD 11. septembra 2000, Obama se angažovao u kampanji protiv rata u Iraku.
Široj javnosti postao je poznat poslije govora na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji u Bostonu 2004. godine, kada je ukazao na potrebu prevazilaženja podjela u demokratskom bloku.
Magazin "Tajm" ga je 2005. godine uvrstio među 100 najuticajnijih ljudi na svijetu.
Kao član demokratske manjine u 109. sazivu Kongresa SAD, doprinio je donošenju zakona o kontroli konvencionalnog naoružanja, a uticao je i na jačanje javne kontrole korišćenja federalnih fondova.
U 110. sazivu Kongresa pomogao je donošenje zakona o lobiranju i izbornim fondovima, zakona o klimatskim promjenama, nuklearnom terorizmu i brizi za američke vojnike povratnike.
U februaru 2007. godine objavio je da će učestvovati na izborima za predsjednika SAD.
Novi, 44. predsjednik SAD, prvi Afroamerikanac na toj funkciji, komponuje, piše pjesme i knjige.
Njegova supruga Mišel Robinson je advokat. Imaju kćerke Maliju i Sašu.
Potpredsjednik Bajden, borac za Kosovo
Demokratski kandidat za potpredsjednika SAD Džozef Bajden (65) je dugogodišnji senator iz američke savezne države Delaver sa značajnim iskustvom u u pravosuđu i spoljnoj politici.
Bajden je rođen 20. novembra 1942. godine u Skrantonu, u Pensilvaniji. Diplomirao je na univerzitetu u Delaveru i stekao diplomu pravnika na Univerzitetu Sirakuza.
Prvi put je izabran za senatora 1972. godine, a kasnije još četiri puta. Sada je predsjednik Odbora za spoljne poslove Senata i član Odbora za pravosuđe.
Javnosti na ovim prostorima poznat je kao jedan od najvećih zagovornika nezavisnosti Kosova i Metohije.
Svojevremeno je, pre jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova, u londonskom Fajnenšel tajmsu poručio da protivnici "novog Kosova moraju da budu zaustavljeni".
Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, Bajden je bio jedan od najsnažnijih zagovornika akcije za zaštitu bosanskih muslimana, kroz ukidanje embarga na uvoz oružja, preko vazdušnih napada NATO, do sudskog gonjenja ratnih zločinaca, naveo je Rojters.
Dok se Bušova administracija pripremala za rat u Iraku 2003, Bajden je isticao da SAD vjerovatno nemaju izbora nego da uklone iračkog lidera Sadama Huseina.
Bajden je bio protiv strategije Džordža Buša za povećanje broja vojnika u Iraku u nastojanju da se smanji nasilje.
Oženjen je sa Džil Trejsi Džekobs i ima dva sina iz prvog i ćerku iz drugog braka.
Bajden, koji je po vjeroispovesti rimokatolik, prvi put se oženio Nilijom Hanter 1966. godine, s kojom je imao troje djece - ćerku i dva sina.
Porodičnu tragediju doživio je 1972. godine, kada su njegova žena i ćerka poginule u saobraćajnoj nesreći, u kojoj su i njegova dva sina teško povrijeđena.
Bajden je bio samohrani otac pet godina. Sreo je nastavnicu Džil Trejsi 1975. godine i njih dvoje su se 1977. godine vjenčali.
A tu je i Holbruk...
Novi državni sekretar SAD mogao bi da bude bivši izaslanik za Balkan Ričard Holbruk ili bivši predsjednički kandidat demokrata Džon Keri.
Kako prenosi Rojters, kao mogući kandidati za tu funkciju nezvanično se spominju i odlazeći republikanski senator Čak Hejgel i bivši demokratski senator Sem Nan.
Novi američki predsjednik bi, kako se procjenjuje, mogao razmisliti o tome da zadrži starog sekretara za odbranu Roberta Gejtsa, s obzirom na ratove u Iraku i Avganistanu, ali se kao kandidat pominje i bivši sekretar za pomorske snage Ričard Danzig, Obamin bliski savjetnik.
Glavni kandidat za savjetnika za nacionalnu bezbjednost je, kako navodi agencija, Džejms Stajnberg savetnik u administraciji Bila Klintona, a kao mogući izbor za tu ili neku drugu važnu funkciju spominje se i Klintonova saradnica Suzan Rajs.
Mesto ministra finansija pred kojim je zadatak da sprovede paket finansijskih zahvata i reformi, kako bi se spriječilo ponavljanje krize, biće, kako se očekuje, popunjeno u najskorije vrijeme.
Kao kandidati se spominju bivši sekretar za finansije Lorens Samers, bivši predsjednik Federalnih rezervi Pol Voker i predsjednik Njujorške banke federalnih rezervi Timoti Gajtner.
Posao u Bijeloj kući ili Stejt departmentu najvjerovatnije će dobiti i trojica stručnjaka za spoljnu politiku na koje se Obama oslanjao tokom kampanje - Mark Lipert, Denis Mekdonou koji su mu pomagali u Senatu i Ben Rouds koji mu je pisao spoljnopolitičke govore.
Analitičari kažu da će najvažniji položaji u Bijeloj kući biti popunjeni vrlo brzo kako bi se uspostavila hijerarhija u odlučivanju.
Kao kandidati za šefa kabineta spominju se bivši lider većine u Senatu Tom Dešel i član Predstavničkog doma, demokrata Ram Emanuel.
Sekretar za štampu u Beloj kući biće kako se očekukje Obamin savjetnik za komunikacije Robert Gibs.
Primopredaja dužnosti trebalo bi da se obavi u narednih 11 nedelja do inauguracije Baraka Obame za novog predsjednika SAD 20. januara 2009.
(agencije/MONDO)