Demokratski kandidat Barak Obama prvi je crnac koji će voditi najmoćniju zemlju na svijetu - Sjedinjene američke države.
Na osnovu 94 odsto prebrojanih glasova na američkim predsjedničkim izborima, Barak Obama je pobijedio u 28 saveznih država, uključujući i Distrikt Kolumbija, što mu ukupno obezbjeđuje 349 glasova elektora.
Time je demokratski kandidat postao prvi crnac, Afroamerikanac, koji će voditi najmoćniju zemlju na svijetu - SAD. On će biti i jedan od najmlađih stanara Bijele kuće.
Pobjeda Obame obradovala je cio svijet, a čestitke stižu sa svih strana. Na rezultate izbora u SAD munjevito su regovale berze, a dolar je nastavio da jača.
Njegov rival, republikanac Džon Mekejn, pobijedio je u 20 država što mu donosi 147 elektorskih glasova.
Preostali glasovi neće uticati na krajnji ishod. Za pobjedu na predsjedničkim izborima dovoljno je 270 elektorsih glasova.
O pobjedi na predsjedničkim izborima odlučuju glasovi Kolegijuma elektora, odnosno zbir elektorskih glasova svake savezne države i Distrikta Kolumbija, koji po Ustavu ima tri elektorska glasa.
Broj elektora kojim je svaka država predstavljena u Kolegijumu elektora jednak je broju delegata te države u oba doma Kongresa.
Osim elektorskih glasova, Obama je osvojio i više glasova birača. Na osnovu do sada prebrojanih glasova, on je osvojio 61.942.640 glasova, a Mekejn 55.038.446.
Oko ponoći, po istočnoameričkom vremenu, pobjednik izbora, harizmatični lider demokrata održao je po mnogo čemu istorijski govor, koji je u suzama pratilo više hiljada njegovih pristalica na skupu u Čikagu.
U Obaminoj pobjedi značajnu ulogu su odigrale pobjede u takozvanim neopredijeljenim državama - Ohaju, Virdžiniji i Floridi. Neopredijeljenim državama se smatraju one u kojima uoči izbora ni jedan od kandidata nema odlučujuću prednost.
Inače ovi izbori su oborili rekorde po izlaznosti jer je, prema američkim zvaničnicima, odziv birača bez presedana još od 1920. kada su žene dobile pravo glasa.
Izlaznost u nekim državama je gotovo 90 odsto kao što je slučaj u Virdžiniji i Koloradu, a iznad 80 odsto u Kaliforniji, Teksasu, Ohaju i drugim državama. U Sjevernoj Karolini procjenjuje se da će izlaznost premašiti 70 odsto.
Mekejn priznao poraz, Buš čestitato Obami
Džon Mekejn je priznao poraz na predsjedničkim izborima u SAD i čestitao pobjedu Obami. "Američki narod je rekao, i rekao je jasno", kazao je Mekejn pred pristalicama na skupu u Finiksu u Arizoni, dodajući da je pozvao Obamu i čestitao mu pobjedu.
"Senator Obama je uradio veliku stvar za sebe i za našu zemlju", rekao je Mekejn.
Ukazao je da Obama zaslužuje njegovo poštovanje, kao i da je s njim tokom predizborne razgovarao o međusobnim razlikama i da te razlike i dalje postoje.
Navodeći da Obami nudi svu pomoć za vođenje SAD, Mekejn je pozvao sve Amerikance da mu čestitaju, da se ujedine i premoste razlike kako bi branili zemlju u opasnim vremenima.
"Bez obira na naše razlike, mi smo Amerikanci i vjerujte mi kada to kažem da nemam nijednu pomisao koja znači više od toga", rekao je Mekejn.
"Prirodno je da noćas osjećamo razočaranje, ali sjutra ga moramo prevazići", poručio je svojim pristalicama koje su protestovale kada je Mekejn pominjao Obamu i novog potpredsjednika SAD Džoa Bajdena.
Mekejn je takođe zahvalio svojoj kandidatkinji za potpredsjednika Sari Pejlin navodeći da je ona jedna od najboljih osoba koja je učestvovala u kampanji i poručio da je ona osvježenje u Republikanskoj partiji.
I odlazeći predsjednik SAD Džordž Buš pozvao je telefonom demokratu Baraka Obamu da mu čestita pobjedu na predsjedničkim izborima.
"Očekuje vas jedno od najvećih putovanja u vašem životu. Čestitke i uživajte!", rekao je Buš Obami prema riječima portparolke Bijele kuće Dane Perino.
Ona je navela da je Buš pozvao Obamu i njegovu porodicu da uskoro posjete Bijelu kuću.
Obama će zvanično postati stanovnik Bijele kuće poslije inauguracije, kroz dva i po mjeseca, 20. januara 2009. godine.
Kako su glasale države
Neke od države u kojima je Obama pobijedio su (za brojem elektorskih glasova koji pripadaju toj državi):
Kalifornija (55), Kolorado (9), Konektikat (7), Delavear (3), Distrik Kolumbija (3), Florida (27), Havaji (12), Ilinois (21), Indijana (11), Ajova (7), Indijana (11), Merilend (10), Masačusec (12), Mejn (4), Mičigen (17), Minesota (10), Nevada (5), Nju Meksiko (5), Nju Hepmšir (4), Nju Džersi (15), Njujork (31), Ohajo (20), Oregon (7), Pensilvanija (21), Rod Ajland (4), Vermont (3), Virdžinija (13), Vašington (11), Viskonsin (10).
Senator Džon Mekejn ima 147 glasova elektora,a pobijedio je u:
Alabami (9), Aljasci (3), Arizoni (10), Arkanzasu (6), Džordžiji (15), Ajdahu (4), Kanzasu (6), Kentakiju (8), Luizijani (9), Misisipiju (6), Nebraski (4), Severnoj Dakoti (3), Oklahomi (7), Južnoj Karolilni (8), Južnoj Dakoti (3), Tenesiju (11), Teksasu (32), Juti (5), Zapadnoj Virdžiniji (5), Vajomingu (3).
U 48 američkih saveznih država i Vašingtonu (Distrikt Kolumbija), kandidat koji osvoji većinu glasova naroda dobija sve glasove elektora te države. Jedino Nebraska i Mejn imaju procentualni sistem raspodjele glasova.
Demokrate potisnule republikance u Kongresu
Na izborima za američki Kongres koji su održani istvremeno sa predsjedničkim, Demokratska stranka je povećala svoje vođstvo u oba doma i potisnula republikance, ali ipak ne u mjeri u kojoj je to očekivano.
Povećanjem kontrole nad američkim Kongresom demokrate su u poziciji da brzo sprovode ambiciozni plan novoizabranog predsjednika Baraka Obame kada novi saziv počne zasijedanje u januaru.
Ovo je prvi put od 1992. godine, od kada je Bil Klinton izabran za predsjednika, da demokrate imaju i većinu u oba doma Kongresa.
Demokrate, koje su pre izbora kontrolisali Predstavnički dom Kongresa sa 235 prema 199, plus jedno upražnjeno mjesto, prema preliminarlnim rezultatima povećaće većinu za još 20 mjesta, što je nešto manje nego što su ranije analitičari predviđali.
U Senatu, demokrate su osvojile najmanje pet novih mjesta i sada imaju
56 mjesta. Nadaju se da će do prebrojavanja konačnih rezultata možda osvojiti još neko mjesto. To je ipak nešto manje od 60 mandata potrebnih da se prilikom izglasavanja zakona mogu prevazići proceduralne prepreke u Senatu koji broji 100 delegata.
Na talasu neraspoloženja prema republikanacima, najviše zbog nepopularnosti predsjednika Džordža Buša, kao i zbog entuzijazma koji je podstakao karizmatični Obama, demokrate su ostvarile jedan od najboljih rezultata na izborima za Kongres u protekloj deceniji.
Demokrate se nadaju da će uspjeti da privole na svoju stranu i nekoliko umjerenih republikanaca kako bi mogli lakše da donose odluke, uključujući i one koje se odnose na povlačenje američkih trupa iz Iraka i mjere potrebne da se okonča najgora ekonomska kriza od Velike depresije.
Demokrate su osvojile većinu u Senatu i Predstavničkom domu prije dvije godine, ali ta većina nije bila dovoljno velika da bi spriječila republikance da redovno blokiraju zakone.
"Republikanci će morati da budu kooperativniji. Oni moraju da shvate da njihov stari način blokiranja svega, jednostavno ne ide njima na ruku. Oni su ovog puta baš dobro isprašeni", rekao je jedan zvaničnik iz redova demokrata.
(MONDO/Agencije)