Amerika bira: Glasači u redovima

Otvaranjem prvih biračkih mjesta u Vermontu, u utorak ujutru po lokalnom vremenu je u SAD počeo izborni dan, u kome Amerikanci između demokrate Baraka Obame i republikanca Džona Mekejna biraju 44. predsjednika, ali i članove Kongresa za svih 435 mjesta u Predstavničkom domu i 35 od ukupno 100 mjesta u Senatu.

Birališta u većini američkih saveznih država biće otvorena od sedam do 19, odnosno 20 sati po lokalnom vremenu.

S obzirom na vremensku razliku i činjenicu da SAD obuhvataju više vremenskih zona, to u praksi znači da će prva birališta na istoku zemlje, u Indijani i Kentakiju, biti zatvorena u ponoć po srednjoevropskom vremenu, a poslednja na Havajima u srijedu u pet i Aljasci u 7 sati ujutru.

Današnjim izbornim danom završena je jedna do najuzbudljivijih i vjerovatno najskuplja predsjedničkih kampanja u istoriji SAD, a kandidat demokrata Barak Obama i njegov republikanski rival Džon Mekejn spremaju se da i sami glasaju i da u svojim domovima u Čikagu, odnosno Feniksu, sačekaju rezultate izbora.

Pred početak glasanja, ankete su kao i prethodnih dana ukazivale na ubjedljivu prednost Obame, kako na nacionalnom nivou tako i u ključnim državama.

Više od 29 miliona Amerikanaca u 30 saveznih država već je glasalo, saopštili su predstavnici izbornih komisija.

Na nekim izbornim mjestima, birači su čekali i do šest sati u redu kako bi glasali prije zvaničnog početka izbora.

Među njima, broj onih koji su rekli da su glasali za demokratskog predsjedničkog kandidata Baraka Obamu za milion je veći od onih koji su podržali republikanca Džona Mekejna, prenio je Itar-tass.

Birači u Diksvil Noču i Harts Lokejšenu, dva zabačena seoceta u Nju Hemširu, na sjeveroistoku SAD, prvi su Amerikanci koji su glasali malo poslije ponoći.

Rezultati su već poznati i pobjednik je Barak Obama, javljaju agencije.

U Diksvil Noču demokratski kandidat pobijedio je sa 15 glasova prema samo šest za njegovog republikanskog protivnika Džona Mekejna. Nezavisni kandidat Ralf Nader dobio je samo jedan glas.

U seocetu Harts Lokejšen, birači su "masovno" glasali za Obamu, koji je osvojio 17 glasova, naspram 10 glasova za Mekejna i dva glasa za Rona Pola, jednog od republikanskih kandidata koji nije dobio investituru. Kao i u Diksvil Noču, Ralf Nader je ostao "kratkih rukava".

Od 1948. godine u ova dva seoceta u Nju Hemširu izbori tradicionalno počinju u utorak u 0.00 sati, odnosno najmanje osam sati ranije nego u ostalom dijelu zemlje. To im omogućava državni zakon koji ovlašćuje slabo naseljene opštine da zatvore biračka mjesta ranije ukoliko su svi upisani birači glasali.

Procjenjuje se da će oko 30 odsto birača prevremeno glasati u 34 države širom SAD, javio je Glas Amerike. Analitičari očekuju da će odziv na izborima biti nezapamćen - do 140, pa čak i 160 miliona birača. Na predsjedničke izbore 2004. izašao je 121 milion Amerikanaca.

Poslednje ankete javnog mnjenja ukazuju na ubjedljivo vođstvo Baraka Obame, kandidata demokrata na izborima za 44. predsjednika SAD, u odnosu na njegovog republikanskog rivala Džona Mekejna, preneli su mediji.

Ono što ove izbore izdvaja od ostalih jeste da će prvi put u istoriji SAD na ovim izborima odmjeriti snage dva aktivna senatora, što je prvi put jedan Afroamerikanac predsjednički kandidat jedne od vodećih partija

Takođe, oba kandidata rođena izvan kontinentalnog dijela SAD - Obama na Havajima, a Mekejn u Panami, čiji je pak izbor za potpredsjednika, guverner Aljaske Sara Pelin, prva žena kandidat za to mjesto u istoriji demokratije u ovoj zemlji.

Prema Galupovoj anketi, koju prenosi najtiražniji američki list "Ju-es-ej tudej", Obama vodi za 11 odsto glasova na nacionalnom nivou, dok zajednička anketa Rojtersa, televizije Si-Span i Zogbija ukazuje da on vodi u šest ključnih saveznih država, tzv. "izbornih ratišta".

Obama vodi za jedan odsto glasova u Misurirju i dva odsto glasova na Floridi i bilježi vođstvo u Ohaju, Virdžiniji i Nevadi, državama u kojima je 2004. pobijedio sadašnji republikanski predsjednik Džordž Buš.

Obama vodi za 11 odsto glasova i u Pensilvaniji gdje je 2004. pobijedio senator Džon Keri, kandidat demokrata.

Pobjednika na izborima za američkog predsjednika ne odlučuje apsolutni broj glasova birača koji se danas izjašnjavaju, kao i onih koji su to već učinili tokom prijevremenog glasanja, već broj glasova elektora u tzv. Elektorskom odnosno Izbornom koledžu.

Amerikanci zapravo u svakoj od saveznih država za datog kandidata biraju elektore, koji potom 15. decembra glasaju u njihovo ime.

Teorijski, elektori bi mogli da glasaju po svom nahođenju, ali u praksi to čine u skladu sa izraženom voljom građana.

Izborni koledž ima 538 elektora, a pobjedu na izborima odnosi kandidat koji osvoji najmanje 270 elektorskih glasova.

Broj elektora u pojedinoj državi je broj jednak broju njenih predstavnika u Predstavničkom domu i Senatu Kongresa SAD, a varira od tri u nekoliko do 55 glasova u najmnogoljudijoj Kaliforniji.

Kandidatu za koga glasa većina građana u svakoj od 50 američkih država i Distriktu Kolumbija, pripašće svi elektorski glasovi koji su predviđeni za svaku datu državu.

Izuzetak su samo dvije države, Nebraska i Mejn, gdje se elektorski glasovi dijele proporcionalno glasovima birača.

Zbog prelomnog trenutka u kome se SAD nalaze, s obzirom na ekonomsku krizu, očekuje se da će ove godine odziv birača biti rekordan i da će na birališta izaći oko 150 miliona ljudi.

Na poslednjim izborima 2004. godine bilo je registrovano više od 215 miliona birača, a tada je na izbore izašlo nešto više od 122 miliona, ili oko 56,69 odsto birača, nešto više nego ranijih godina kada je na izbore izlazilo između 50 i 55 odsto birača.

Tradicionalna uporišta demokrata su inače države istočne i zapadne obale poput Njujorka, Nju Džerzija, Mejna, Distrikta Kolumbija, Kalifornije, Oregona, a Obamu još podržavaju i Mičigen i Ilinoj.

Republikancima tradicionalno pripadaju srednji Zapad, ruralna područja i jug, izuzev Floride, tako da i ove godine Mekejna prema ispitivanjima javnog mnjenja podržavaju Teksas, Arizona, Severna i Južna Dakota, Nebraska, Kanzas, Arkanzas, Luizijana, Misisipi, Alabama, Tenesi, Kentaki, Južna Karolina i Aljaska.

Pored kandidata Demokratske i Republikanske stranke u trci su i kandidati Libertarijanske, Ustavne i Zelene stranke - Bob Bar, Čak Baldvin i Sintija Mekini, kao i nezavisni kandidat Ralf Nejder, ali su njihove šanse samo teorijske.

Tokom Izbornog dana Amerikanci će se izjašnjavati i o kandidatima za čitav sastav Predstavničkog, donjeg doma Kongresa SAD sa 435 članova i trećini od 100 senatora.

Birači će se opredjeljivati i za guvernere 11 saveznih država, a u svima njima i i o nizu zvaničnika različitih položaja.



Obama prvi Afroamerikanac, Mekejn najstariji

Ako na današnjim izborima pobijedi demokratski kandidat Barak Obama, SAD će dobiti prvog predsjednika Afroamerikanca, dok bi republikanac Džon Mekejn, ako bi pobijedio, postao najstariji šef Bijele kuće.

Prvi put u istoriji SAD za predsjednika se nadmeću dvojica senatora i prvi put ni jedan od dvojice glavnih kandidata nije rođen na tlu kontinentalne Amerike (Obama je rođen na Havajima, a Mekejn u zoni Panamskog kanala).

Izbori će ostati zabilježeni i po do sada najvećoj razlici u godinama između dvojice rivala - Mekejn je od Obame stariji 24 godine i 340 dana. Do sada je taj rekord držan na izborima iz 1996, kada su se kandidovali Bil Klinton i Bob Dol, koji je od Klintona bio stariji 23 godine i 28 dana.

Predsjednik SAD do sada je u prosjeku imao 55 godina. Najmlađi je, kada je bio izabran, bio Džon Kenedi (43 godine, sedam mjeseci i 22 dana), mada je mlađi od njega bio Teodor Ruzvelt,koji je kada je postao predsjednik poslije ubistsva Vilijama Mekinlija, imao 42 godine, 10 mjeseci i 18 dana.

Najstariji je dužnost predsjednika SAD preuzeo Ronald Regan (69 godina i 11 mjeseci) ali bi Džon Mekejn, ako bude izabran za 44. predsjednika SAD, potukao njegov rekord.

Barak Obama postaće ako pobijedi jedan od najmlađih predsjednika SAD. Osim Kenedija i Ruzvelta mlađi od njega bio je i Bil Klinton (46 godina, pet mjeseci i jedan dan) kada je postao predsjednik.

Mekejn će ako pobijedi biti prvi predsjednik iz Arizone, a Obama treći iz Ilinoisa, ali prvi sa Havaja na kojima se rodio.

Ako bi na 56. izborima za predsjednika SAD pobijedio Mekejn, prvi put bi se na potpredsjedničkoj funkciji našla žena (Sara Pejlin), dok bi pobjeda Obame dovela prvog katolika (Džozef Bajden) na tu funkiciju.

Izbori su drugačiji i po tome što se prvi put poslije 1928. ni odlazeći predsjednik Džordž Buš ni njegov potpredsjednik Dik Čejni nisu kandidovali za nominaciju.

Prvi predsjednik SAD bio je Džordž Vašington (1789 -1797) a najduže je na vlasti proveo Frenkllin Ruzvelt (1933-1945). Po dva mandata poslije njega predsjednici su bili Hari Truman, Dvajt Ajzenhauer, Ronald Regan, Bil Klinton i Džordž Buš mlađi.

(agencije/MONDO)