Bivši finski predsjednik Marti Ahtisari dobitnik je ovogodišnje Nobelove nagrade za mir "za dugogodišnje posredovanje u uspostavljanju mira"
Marti Ahtisari, bivši finski predsjednik i dugogodišnji mirovni posrednik, dobitnik je ovogodišnje Nobelove nagrade za mir, saopštio je Nobelov komitet.
Bivši finski predsjednik Marti Ahtisari dobitnik je ovogodišnje Nobelove nagrade za mir, za, kako je navedeno, dugogodišnje posredovanje u uspostavljanju mira, uključujući i sporazum iz 2005. između Indonezije i pobunjenika iz pokrajine Aceh.
Norveški Komitet za dodjelu Nobelove nagrade, izabrao je Ahtisarija, koji je bio specijalni izaslanik UN za pregovore o statusu Kosova, među 197 kandidata i dodijelio mu priznanje vrijedno 1,4 miliona dolara, prenijeo je Rojters.
Ahtisari je izrazio zadovoljstvo zbog odluke da mu se dodijeli nagrada i istakao da je, po ličnom uvjerenju, najznačajniji doprinos dao u postizanju nezavisnosti Namibije, a u svoje "važne doprinese" uvrstio i rješavanje situacije na Balkanu.
"Naravno, Namibija je najznačajnija zato što je za postizanje nezavisnosti bilo potrebno toliko vremena", prenijeo je Rojters izjavu Ahtisarija.
Bivši finski predsjednik je takođe kao važan doprinos pomenuo rješavanje pitanja Aceha u Indoneziji 2005. godine i situacije na Balkanu.
Ahtisari je 1999. godine a zatim ponovo od 2005. do 2007. u izuzetno teškim okolnostima posredovao u rješavanju sukoba na Kosovu, naveo je Norveški komitet, a 2008 godine je, kako se iznosi, preko Inicijative za rješavanje kriza (CMI) pokušao da doprinese pronalaženju mirnog rješenja situacije u Iraku.
Ahtisari je, naveo je Komitet, konstruktivno doprinio rešavanju sukoba u Sjevernoj Irskoj, središnjoj Aziji i na Rogu Afrike, navedeno je u obrazloženju, prenijele su agencije.
Ahtisari je prethodno dva puta, 2000. i 2006. godine nominovan za Nobelovu nagradu za mir zbog nastojanja da riješi situaciju na Kosovu, prvi put pošto je uz posredovanje Ahtisarija i ruskog izaslanika Viktora Černomirdina Srbija prihvatila plan o okončanju sukoba sa NATO i potpisala Kumanovski sporazum, a drugi put zbog posredovanja u svojstvu specijalnog izaslanika generalnog sekretara UN u pregovorima Beograda i Prištine o statusu Kosova.
Ti pregovori su 2007. okončani neuspjehom i Ahtisarijevim planom o nadziranoj nezavisnosti koji je Srbija odbacila, a na osnovu koga je Priština u februaru 2008. godine jednostrano proglasila nezavisnost Kosova.
Ahtisari je diplomata od karijere i dugogodišnji akter na međunarodnoj poltičkoj sceni. Rođen je 23. juna 1937. u Vipuriju.
Diplomirao je na Univerzitetu u Oulu poslije čega je od 1965 radio u Finskom ministarstvu spoljnih poslova gde je zauzimao različite pozicijie u Birou za tehničku saradnju i odjeljenju za međunarodni razvoj. Bio je ambasador Finske u Tanzaniji, akreditovan i za Zambiju, Somaliju i Mozambik.
Od 1994. do 2000. godine bio je predsjednik Finske.
Po odlasku sa te dužnosti, osnovao je Inicijativu za rukovođenje krizama i bavio se mirovnim naporima u Irskoj, Indoneziji na Balkanu.
Ahtisari je učestvovao u osnivanju i bio na važnim funkcijama u brojnim fondacijama i međunarodnim nevladinim organizaicjama koje se bave spoljnom politikom uključujući Institut Ist-Vest, Evropski savjet za spoljne odnose, Sorošovu fondaciju, Međunarodnu kriznu grupu.
On je izrazio nadu da će ova nagrada pomoći da se lakše sakupi više novca za njegovu novu inicijativu da postigne mirovni dogovoro između iračkih sunita i šita. Ahtisarijeva kancelarija "Inicijativa za krizni menadžment" je 2007. otpočela tajne sastanke u Finskoj između te dvije suprostsavljene grupe u Iraku.
Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Havijer Solana čestitao je danas bivšem finskom predsjedniku Martiju Ahtisariju dodjelu Nobele nagrade za mir.
Visoki predstavnik Solana je izjavio da Ahtisari "istinski zaslužuje" Nobelovu nagradu za mir pošto je "pružio ogroman doprinos rješavanju međunarodnih sukoba tokom prethodne tri decenije na nekoliko kontinenata".
Takođe, i predsednik Evropske komisije Žoze-Manuel Barozo izrazio je danas "veliko zadovoljstvo" činjenicom da je Marti Ahtisari dobio Nobelovu nagradu za mir i ocijenio da je on odigrao "veliku ulogu" u rješavanju pitanja statusa Kosova i Metohije.
Predsjednik EK je u saopštenju za štampu nazvao bivšeg finskog predsjednika "pravim Evropljaninom" i primijetio da je Ahtisari "tokom njegove duge diplomatske karijere, neumorno promovisao mir, stabilnost i demokratiju širom svijeta"
Predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu i predsjednik Vlade Hašim Tačisu izjavili da nema sumnje da je Nobelova nagrada za mir, koja je pripala bivšem finskom predsjedniku Martiju Ahtisariju, više nego zasluženo otišla u prave ruke.
"Ovo izuzetno značajno priznanje je, nema sumnje, više nego zasluženo", kazao je Sejdiju.
Nobelova nagrada za mir, koja se sastoji od diplome i čeka od 10 miliona kruna (milion evra) biće zvanično uručena Ahtisariju na ceremoniji u Oslu 10. decembra.
Ruski političari negativno o nagradi Ahtisariju
Dodjeljivanje Nobelove nagrade za mir Martiju Ahtisariju ostavlja "gorak ukus" kod onih koji nisu podržavali njegove metode rješavanja kosovskog problema, ocijenio je danas predsjednik Komiteta za spoljne poslove Savjeta Ruske Federacije Mihail Margelov.
"Da nije imao zadatak UN da reši kosovski problem, dodjeljivanje te nagrade ne bi izazvalo gorak ukus, a on postoji kod onih koji ne smatraju da je jednostrana nezavisnost Kosova legitimna", rekao je Margelov za RIA Novosti.
On je ocijenio da je kod Komiteta za dodjelu nagrade samo veliki spisak Ahtisarijevih zasluga prevagnuo nad "neprijatnim neuspjehom" kada je u pitanju Kosovo. "Mada taj neuspjeh predstavlja ni manje ni više nego podjelu Srbije", rekao je Margelov.
On je rekao da je Ahtisari veoma profesionalan međunarodni činovnik koji se sa različitim uspjehom bavio nezahvalnim poslom - smirivanjem konflikata.
Bivši fisoki funkcioner ruskog ministarstva odbrane, a sada potpredsjednik Akademije za geopolitičke probleme Leonid Ivašov ocijenio je da je Marti Ahtisari jedna od "najnedostojnijih ličnosti"
kojoj je dodijeljena nagrada za mir.
i"Ja sam bio član ruske delegacije kada su vođeni pregovori o Kosovu, video sam njegovu poziciju i kažem: ništa on nije učinio za mir, i u suštini je podržavao američku poziciju o Kosovu, i kada je riječ o bombardovanju Jugoslavije, i o odvajanja Kosova", rekao je Ivašov za Eho Moskve.
Predstavnik Rusije u NATO-u Dmitrij Rogozin negativno je ocijenio Ahtisarijev doprinos rješavanju kosovskog problema, navodeći da je Ahtisari svojim radom, iako je bio izaslanik UN, "diskvalifikovao"
rezoluciju 1244 Savjeta bezbjednosti UN.
(MONDO/agencije)