Lideri Francuske, Velike Britanije, Njemačke i Italije pozvali su, sa mini samita EU u Parizu, na fleksibilnost u primjeni ekonomskih propisa EU.
Lideri Francuske, Velike Britanije, Njemačke i Italije pozvali su, sa mini samita EU u Parizu, na fleksibilnost u primjeni ekonomskih propisa EU u procesu prevazilaženja globalne finansijske krize i "zvanično se zavjetovali" da će podržati svoje banke.
Predsjednik Nikola Sarkozi, čija zemlja predsjedava EU, sazvao je mini samit nazvan “G4”, kome su se odazvali nemački kancelar Angela Merkel, i premijeri Italije i Velike Britanije Silvio Berluskoni i Gordon Braun, kao i predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo, premijer Luksemburga i predsjednik “Evrogrupe” Žan Klod Junker i predsjednik Evropske centralne banke Žan Klod Triše.
Sarkozi je kazao da će budžetski propisi EU biti prilagođeni mjerama za prevazilaženje krize. Tim propisima sada je utvrđeno da države u kojima je zajedničko sredstvo plaćanja euro održavaju svoj budžetski deficit ispod tri odsto, a cjelokupni javni dug ispod 60 odsto od bruto nacionalnog proizvoda.
Sarkozi je predložio da se oni prilagode mjerama koje će pomoći zemljama EU u borbi sa finansijskim potresima koji su se proširili sa njujorškog Vol strita. Francuski predsjednik je dodao da će propisi biti primijenjeni tako da odražavaju "vanredne okolnosti" i da će biti ublaženi.
Evropski lideri su u zajedničkom saopštenju poslije hitnog samita u Parizu poručili da će preduzeti "sve neophodne mjere" da osiguraju bonitet i stabilnost bankarskog i finansijskog sistema.
Merkel, Berluskoni, Braun i Sarkozi pozvali su izvršne organe EU da brzo reaguju i budu fleksibilni u procjeni velikih vladinih paketa pomoći bankama. Oni su naveli da bi ti paketi pomoći trebalo da budu preispitivani samo u slučaju da nekoj banci daju nepravednu prednost. Izvršni odbori banaka bi trebalo da preuzmu odgovornost za neuspjeh svog poslovanja i trebalo bi da se klone velikih nagradnih šema, složili su se evropski lideri.
Dodali su da je važno da vlade "preduzmu brzu akciju kako bi ublažile posledice finansijske krize na naše ekonomije" i složili se da intervenišu sa 30 milijardi eura kako bi se otplatili zajmovi malih i srednjih preduzetnika.
Lideri EU takođe su zahtjevali snažnije globalno finansijsko upravljanje i bolju koordinaciju, pozivajući svjetske lidere da se sastanu "što je prije moguće" kako bi počeli sa dovođenjem u red bankarskog sektora.
Samit u Parizu neki tumače i kao prvu etapu u postavljanju novih osnova međunarodnog finansijskog sistema, ideju koju je Sarkozi predložio partnerima iz G8 – Njemačka, SAD, Francuska, Velika Britanija, Italija, Japan, Rusija – za samit koji bi mogao da se održi u novembru i na koji bi eventualno bili pozvani Narodna Republika Kina ili Indija.
Ideju o zajedničkom evropskom fondu za spasavanje banaka, u visini od 300 milijardi eura, koju je predložila francuski ministar ekonomije, Kristin Lagard, u intervjuu njemačkim medijima prošle nedelje, odlučno su odbacili Merkelova, kao i Triše i Junker.
Premijer Braun se složio da finansijska kriza ima “evropsku dimenziju”, ali je ocijenio da je “normalno” da se rješenja traže na nivou svake zemlje pojedinačno. Uoči dolaska u Pariz, Braun je predložio evropski fond od 15 milijardi eura pomoći malim i srednjim preduzećima u EU u slučaju krize.
(agencije/MONDO)