Među faktorima koji su izazvali poskupljenje nafte je i zabrinutost oko snabdijevanja iz SAD i Nigerije.
Sirova nafta je na svjetskim berzama poskupjela za više od dva dolara po barelu uslijed očekivanja da će sveobuhvatni plan američke vlade doprinijeti oporavku turbulentnog finansijskog tržišta.
Cijena američke "lake" nafte za terminsku isporuku u oktobru je danas na Njujorškoj robnoj berzi porasla 2,49 dolara, na 100,37 dolara za barel, dok je prije samo dva dana barel bio na sedmomjesečnom minumumu od 90,51 dolara, a evropska "brent" nafta je istovremeno na Međunarodnoj berzi petroleja u Londonu poskupjela 2,38 dolara, na 97,57 dolara po barelu, prenio je Rojters.
Ministar finansija SAD Henri Polson i predsjednik Uprave federalnih rezervi Ben Bernanki planiraju da predstojećeg vikenda zajedno sa Kongresom rade na planu za rješenje problema bankarskog sektora, koji ugrožava finansijski sistem zemlje.
"Mislim da je nafta poskupjela zato što je poraslo povjerenje u finansijska tržišta. Prisutan je osjećaj da se kriza ublažava, pa neki misle da je sad pravo vrijeme za kupovinu nafte", izjavio je nezavisni energetski konsultant iz Sidneja, Džerard Rigbi.
Pad tražnje nafte u SAD i drugim zemljama - velikim potrošačima - uslijed visoke cijene goriva i kreditne krize je doprinio da "tečno zlato" do danas značajno pojeftini u odnosu na rekord iznad 147 dolara za barel zabilježen 11. jula.
Dolar je u petak na vijesti o planu američke vlade reagovao jačanjem u odnosu na jen. Među faktorima koji su izazvali poskupljenje nafte je i zabrinutost oko snabdevanja iz SAD i Nigerije.
Gotovo čitava proizvodnja nafte u Meksičkom zalivu ili četvrtina ukupne američke proizvodnje, juče još nije bila pokrenuta nakon prolaska uragana Ajk, kao i oko 14,5 odsto američkih kapaciteta za preradu tog energenta. Istovremeno, pobunjenici u Nigeriji su saopštili da su napali još jedan naftovod u delti rijeke Niger.
(Tanjug)