Psiholozi ukazuju da osobe koje su po prirodi agresivne i emocionalno nestabilne imaju predispozicije da osjećaju veću količinu stresa od drugih
Stres je sastavni dio života, a pojedinac ga proživljava u raznim oblicima i drugačijim intenzitetom u zavisnosti da li je na poslu, u kući, sa prijateljima...
Istraživanja pokazuju da trećina ljudi izmedu 25 i 44 godina starosti glavni uzrok stresa vidi u svom poslu, pri čemu posao uzrokuje stres kod 30 odsto muškaraca, dok je kod žena taj procenat dvostruko manji. Porodica uzrokuje stres kod 29 odsto žena i devet odsto muškaraca.
Medjutim, i druge životne situacije i problemi izazivaju stres, a zovemo ih stresori, koji mogu biti važni životni dogadjaji poput smrti člana porodice, razvoda, bolesti, trudnoće, kupovine stana ili kuće, završetak školovanja, odlazak na fakultet, promjena posla...
Osim njih, stres mogu izazvati i tjelesni nadražaji poput buke, jakog svijetla, vrućine, skučenog prostora, gužve, posebno one u saobraćaju, kontakt sa bezobraznim, agresivnim, kritičnim ili strogim ljudima.
Stres mogu prouzrokovati i takozvane mentalne zamke poput negativnog razmišljanja, nerealnih očekivanja i previše samokritičnosti.
Osjetljivost ljudi na stresore je različita, a tolerancija na stres mijenja se u zavisnosti od osobe, situacije, trenutnih životnih prilika. Psiholozi ukazuju da osobe koje su po prirodi agresivne i emocionalno nestabilne imaju predispozicije da osjećaju veću količinu stresa od drugih, a i geni igraju značajnu ulogu, jer neki ljudi nasljede veću količinu hormona serotonina koji se bori protiv stresa i oni lakše podnose stresne situacije.
Budući da je stres jedan od najčešćih uzročnika raznih bolesti, veoma je važno naučiti kako ga smanjiti i kako se s njim nositi, pri čemu prvo treba utvrditi uzroke stresa i potom pronaći način kako ga se riješiti bez posljedica za zdravlje.
U vezi s tim, stručnjaci preporučuju uzimanje vitamina grupe B jer su oni važni za mozak i pomažu kod depresije i vitamina C koji je ključan u borbi protiv stresa. Neophodno je izbjegavati alkohol, cigarete, previše soli, uzimanje steroida i ostalih zagadjivača koji narušavaju ravnotežu vitamina u tijelu.
Vježbanje, rasporedjivanje obaveza na poslu i kod kuće, izbjegavanje osoba sa negativnom energijom i konfliktnih kolega, poznanika ili članova šire porodice pomoćiće u oslobadjanju od stresa, savjetuju psiholozi. Oni smatraju da je san veoma važan, jer nedostatak sna uzrokuje mrzovolju i depresiju.
Takodje, važno je da se na stresne situacije gleda kao na priliku koja se pruža da se osoba razvija i mijenja, što podrazumijeva da osoba postavi pred sebe realne ciljeve na poslu i kod kuće. Smijanje, pomoć prijatelja, rodbine i kolega, izgradjivanje čvrstih veza sa porodicom i prijateljima, izbjegavanje postizanja savršenstva su bitni faktori za prevazilaženje stresa, koji nije normalno stanje i zato treba smanjiti svakodnevnu napetost i brige.
(Tanjug)