Gruzijsko Ministarstvo inostranih poslova tvrdi da ruske snage ne samo da se ne povlače sa gruzijske teritorije već su produbile svoje prisustvo.
Generalštab ruske vojske saopštio je da je počelo povlačenje ruskih snaga iz Gruzije. "U skladu sa mirovnim planom, povlačenje ruskih mirovnih snaga počelo je danas", izjavio je prvi zamjenik načelnika Generalštaba Anatolij Nogovicin.
On je na konferenciji za novinare rekao da ruske snage napuštaju Gori, strateški gruzijski grad 90 kilometara zapadno od glavnog grada Tbilisija.
Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev je u nedelju najavio da će povlačenje ruskih snaga početi u ponedeljak.
S druge strane, gruzijsko Ministarstvo inostranih poslova tvrdi da ruske snage ne samo da se ne povlače sa gruzijske teritorije već su produbile svoje prisustvo.
Zamjenik ministra inostarnih poslova Giga Bokeria je rekao u pondeljak da se ruske snage izgleda trude da pričine što više štete gruzijskoj ekonomiji.
"Nema znakova da se ruske snage povlače", rekao je Bokeria Rojtersu i dodao da je situacija potpuno suprotna i da se ruske snage "šire po drugim gruzijskim regionima".
Izvještači agencije Frans pres prenijeli su da su videli brojne ruske vojnike i dalje prisutne u Gruziji, kao i da nema znakova njihovog povlačenja.
Medvedev je u ponedeljak izjavio da je Rusija miroljubiva zemlja, ali da će svako ko misli da može nekažnjeno da napada ruske državljane i vojnike dobiti "razoran odgovor".
"Svi koji pokušaju da urade nešto slično, dobijaće razoran odgovor, a mi za to imamo mogućnosti - i ekonomske, i političke, i vojne", rekao je Medvedev u razgovoru sa veteranima tokom obilaska memorijala Kurske bitke.
Prije saopštenja ruskog Generalštaba o povlačenju iz Gruzije, francuski predsjednik Nikola Sarkozi upozorio je Medvedeva da bi Rusija mogla da snosi "ozbiljne posledice" u odnosima sa EU ukoliko ne bude postupila u skladu sa mirovnim sporazumom koji je potpisala.
Sarkozi je rekao Medvedevu u telefonskom razgovoru da "u ponedeljak mora doći do potpunog povlačenja ruskih snaga kako je i najavljeno i to bez odlaganja", navodi se u saopštenju kancelarije francuskog predsjednika.
Zvaničnici Jelisejske palate odbili su da daju više informacija o mjerama koje bi EU mogla da preduzme ukoliko Rusija ne povuče svoje snage. Međutim, u intervjuu Sarkozija za francuski dnevnik "Figaro", francuski predsjednik je najavio da će, "ukoliko Rusija ne bude u ponedeljak brzo i potpuno povukla svoje snage, biti primoran da sazove vanrednu sjednicu Evropske komisije kako bi se donijela odluka o daljim potezima EU".
On je u intervjuu izbjegao da okrivi jednu ili drugu starnu za krizu na Kavkazu, ali je rekao da "tek treba da se vidi da li je ruska intervencija bila ishitrena i da li je bila jača nego što je realno bilo potrebno", prenosi "Figaro".
Rusija je ranije u ponedeljak optužila Gruziju da su njenom krivicom propali pregovori o razmjeni zarobljenih vojnika.
Kako je u Ćinvaliju, glavnom gradu Južne Osetije, rekao Andrej Bobrun, pomoćnik komandata Sjevernokavkaskog vojnog okruga - čija je 58. armija ušla u tu otcijepljenu oblast Gruzije poslije napada gruzijske vojske, u podne po moskovskom vremenu trebalo je da se obavi razmjena 14 gruzijskih za pet ruskih vojnika, po principu "svi za sve".
Prema njegovim riječima, tokom pregovora gruzijska strana je "neočekivano istakla zahtjeve vojnog i političkog karaktera, poslije čega je napustila mjesto pregovora".
Ruski oficir je rekao da će ruska strana učiniti sve radi obnavljanja pregovora o razmjeni zarobljenih vojnika.
Ministar odbrane Gruzije David Kezerašvili saopštio je da je tokom petodnevnih sukoba poginulo 133 gruzijskih vojnika, a 50 se vode kao nestali. Vlasti u Ćinvaliju, međutim, tvrde da broj poginulih na gruzijskoj strani dostiže bar 2.000.
Ruski Generalštab je, pak, do sada saopštio da su poginula 74 pripadnika mirovnih snaga, koje se u regionu nalaze poslije rata 1992. godine, a da je ranjeno više od 170.
U Južnoj Osetiji ruske vojne baze?
Predsjednik Južne Osetije Eduard Kakojti izjavio je da će tražiti da Rusija uspostavi vojnu bazu na teritoriji te separatističke oblasti u Gruziji.
"Mi ćemo tražiti od ruskog rukovodstva da uspostavi bazu - odluka će biti njihova", rekao je Kokojti u intervjuu agenciji Rojters. Upitan da li želi trajne ruske vojne baze u Južnoj Osetiji, on je odgovorio da će zahtjev da se postave vojne baze biti upoućen ruskim vlastima "zato što u Južnoj Osetiji žive ruski državljani".
Lider Južne Osetije je, takođe, rekao da neće ponovo prihvatiti međunarodne posmatrače u svojoj oblasti. "Međunarodni posmatarči više neće biti prisutni na teritoriji Južne Osetije", rekao je Kokojti, dodajući da u njih "nema povjerenje".
Kakojti je u ponedeljak raspustio vladu te nepriznate republike i uveo vanredno stanje.
Istovremeno, naložio je osnivanje vanredne komisije za obnovu glavnog grada Ćinvalija, porušenog tokom petodnevnih borbi protiv gruzijske vojske. Članovi te komisije, rekao je on, biće samo oni službenici koji žele da rade.
"Pobjedu ćemo moći da proglasima kada bude obnovljen Ćinvali", rekao je Kakojti, koji je na sjednici vlade u nedelju kritikovao ministre za neaktivnost i priprijetio im krivičnom odgovornošću.
Kritika je izrečena zbog sporog rješavanja pitanja raspoređivanja humanitarne pomoći i neefikasnog izvršavanje naloga. Predsjednik Južne Osetije je rekao da "apsolutno nezadovoljan radom vlade, praktično svih službi", koje su skoro paralisane.
Kakojti je dodao da sastav nove vlade neće biti "mnogo brzo" utvrđen, i da je je u toku izbor kadrova.
"Vlada treba da bude podmlađena i da radi efikasno", rekao je on, dodajući da želi vladu "bez intriga", koja će raditi za potrebe stanonvništva, a ne za ličnu dobrobit.
Sakašvili spreman na dijalog sa Moskvom
Gruzijski predsjednik Mihail Sakašvili izrazio je spremnost za početak dijaloga sa Rusijom o sprečavanju "konačnog prekida" odnosa između dvije zemlje, nakon što se ruska vojska povuče iz Gruzije. Kako je prenijela agencija RIA Novosti, Sakašvili je ponovio da je ruska vojska okupaciona.
Gruzijski predsjednik je u obraćanju naciji rekao da je "Gruzija otvorena i spremna da sva pitanja rješava putem dijaloga i pregovora", radi traženja "formi odnosa između Gruzije i Rusije, kako dva naroda ne bi prekinula odnose zauvijek".
U jeku sukoba gruzijske vojske s jedne, i južnoosetijskih snaga i ruskih mirovnjaka pojačanih ruskom vojskom, s druge strane, šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavio je da Moskva predsjednika Gruzije ne može smatrati partnerom u pregovorima.
Pored toga, stalni predstavnik Rusije pri UN Vitalij Čurkin je na sjednici Savjeta bezbjednosti UN o Južnoj Osetiji upitao koji bi pristojan čovjek, uopšte, razgovarao sa Sakašvilijem.
"Do poslednjeg momenta nas je uvjeravao da nema namjeru da koristi silu protiv sopstvenog naroda", rekao je Čurkin, koji je tada prenio stav Moskve da se sa Gruzijom može razgovarati tek po povlačenju vojske u kasarne.
Poslije petodnevnih žestokih sukoba sa gruzijskim snagama, u Južnu Osetiju je do 16. avgusta dopremljeno skoro 600 tona humanitarne pomoći i iz susjedne ruske republike Sjeverne Osetije skoro svakodnevno stiže kolona vozila sa pomoći ruskog Ministarstva za vanredne situacije.
Ministri NATO u utorak o podršci Gruziji, odgovor Rusiji
Ministri spoljnih poslova NATO-a razgovaraće u utorak u Briselu o načinu na koji će podržati Gruziju i odgovoriti Rusiji zbog onoga što je generalni sekretar Alijanse Jap de Hop Shefer nazvao "prekomjernom silom" i kršenjem "suvereniteta i teritorijalnog integriteta".
"Ponovićemo obećanje dato u Bukureštu (o budućem članstvu Gruzije u NATO) i razgovarati o mjerama pomoći Gruziji", izjavila je portparol Alijanse Karmen Romero.
Neke od mjera bi uključile slanje eksperata NATO-a koji bi procijenili stepen štete koju je pretrpjela gruzijska vojska, među kojom se nalazi i radari.
Ministri NATO-a će takođe poslati oštar zahtjev Moskvi za poštovanje prekida vatre i povlačenje vojske.
"Saveznici će veoma snažno reći da se radi o kršenju teritorijalnog integriteta Gruzije", rekla je Romero.
Rusija je, inače, povukla svoj zahtjev za održavanje hitnog, vanrednog sastanka Savjeta NATO-Rusija o Južnoj Osetiji jer iz Alijanse i poslije nedelju dana nije došlo do odgovora o tome kada bi on mogao da se organizuje, izjavio je u Briselu ruski ambasador pri NATO-u Dmitrij Rogozin, istovremeno upozoravajući na pokušaje da se cjelokupni odnosi Alijanse i Moskve stave pod znak pitanja.
On je istakao da se Moskva odlučila da povuče svoj zahtjev jer je postalo jasno da Vašington ne želi održavanje vanrednog sastanka, već da želi da izvrši pritisak na ostale članice Alijanse da se preispitaju odnosi s Rusijom na sjutrašnjem sastanku ministara spoljnih poslova i odbrane u Briselu.
"Pratićemo veoma pažljivo sjutrašnje razgovore i odluke koje će biti donijete … ukoliko odluke ne budu u skladu s realnošću već budu jednostavno branile (gruzijskog predsjednika Mihaila) Sakašvilija, mi nećemo biti u mogućnosti da održimo saradnju s NATO koju smo imali do sada", rekao je ruski ambasador.
Rogozin je upozorio da bi time bili ugroženi neki od osnovnih postulata bezbjednosti u Evropi.
"Ukoliko se to dogodi, sva krivica će biti na Vašingtonu i onima koji su advokati Sakašvilija", rekao je on.
Ruski ambasador je rekao da je još od okončanja ratova u bivšoj Jugoslaviji Rusija pokušavala da izgradi dobre, partnerske odnose s Alijansom, ali da je očigledno da postoje određene zemlje, a naročito političari u Vašingtonu, koji se tome protive.
"Postoji ozbiljna želja da se sva saradnja dovede u pitanje… to je upravo ono što je i želio Sakašvili: da uzme kao taoce Evropu i SAD", rekao je Rogozin.
"Mjesto Sakašvilija nije da sjedi na krilu Džordža Buša, već da sjedi u zatvoru", ocijenio je on.
Od 2. do 9. avgusta Južnu Osetiju je napustilo i granicu sa Rusijom prešlo 340.000, od približno 800.000 stanovnika, a prema nepotpunim podacima Moskve i Ćinvalija, tokom rata poginulo je između 1.600 i 2.100 ljudi.
Rajs: Rusija će platiti cijenu zbog invazije na Gruziju
Američka državna sekretarka krenuće u ponedeljak u Evropu, gdje će razgovarati sa partnerima u NATO o poruci koju bi Zapad trebalo da pošalje Rusiji zbog njene invazije na Gruziju.
Rusija ne može da koristi "neodgovarajuću silu" protiv Gruzije, a da bude pozdravljena od strane međunarodnih institucija, rekla je Rajsova.
"To neće moći da prođe tako. Rusija će platiti cijenu", istakla je ona.
"Nema sumnje da će biti daljih posledica", rekla je američka državna sekretarka, koja je tokom vikenda obavijestila Buša o toku krize u Gruziji.
Rajsova će se sa svojim evropskim kolegama, uključujući i francuskog ministra spoljnih poslova Bernara Kušnera i visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost, Havijera Solanu, sresti u Poljskoj.
Ona će u Varšavi potpisati zvanični sporazum sa Poljskom o raspoređivanju raketa presretača u toj zemlji. Moskva je protestovala zbog plana SAD da uspostavi takvu bazu suviše blizu njenih granica.
Ni Rajsova ni američki sekretar odbrane Robert Gejts, međutim, nisu bili određeni o tome kakve bi kaznene mjere SAD ili međunarodna zajednica mogle da preduzmu protiv Moskve.
"Nema razloga da žurimo. Ne želimo da donosimo nikakve jednostrane mjere", rekao je u nedelju Gejts.
Bijela kuća ne želi da naruši postojeće odnose sa Rusijom ili da obeshrabri njenu vladu u procesu budućih integracija u globalne ekonomske i političke institucije.
Međutim, istovremeno, zvaničnici SAD su naglasili da Rusiji ne smije biti dozvoljeno da se "izvuče" sa invazijom na svog susjeda.
"Mislim da postoji potreba snažnog, jedinstvenog odgovora Rusiji, u kome će biti toj zemlji poslata poruka da za takvo ponašanje, karakteristično za period Sovjetskog Saveza, nema mjesta u 21. vijeku", izjavio je Gejts.
(agencije/MONDO)