Američka Tajna služba već uveliko koristi dronove pored Bijele kuće, uprkos Trampovim planovima da izgradi spornu i skupu "luku za dronove" pod izgovorom nacionalne bezbijednosti.
Američka Tajna služba već koristi sopstveni sistem dronova tik uz Bijelu kuću, iako aktuelni predsjednik Donald Tramp gradnju posebne "luke za dronove" na krovu nove plesne dvorane opravdava potrebom za jačanjem zaštite predsjedničkog kompleksa i Vašingtona.
AP je otkrio da su dronovi Tajne službe već operativni na zgradi Ministarstva finansija, nekoliko stotina metara od Bijele kuće. Mali dronovi opremljeni kamerama i senzorima nalaze se u četiri zaštićene spoljne stanice iz kojih mogu automatski da polete kada im operateri izdaju naredbu.
Riječ je o nenaoružanim dronovima čiji je osnovni zadatak nadzor iz vazduha. Sistem se temelji na modelu "dron kao onaj koji prvi reaguje" (drone as first responder), odnosno brzom slanju drona na mjesto potencijalnog incidenta kako bi bezbjednosne službe u realnom vremenu dobile sliku sa terena.
Tajna služba AP-u nije željela da otkriva operativne detalje, ali je potvrdila da je postojeći sistem odvojen od planirane luke za dronove na novoj plesnoj dvorani Bijele kuće.
Tramp želi mnogo veći sistem na krovu nove dvorane
Tramp je u maju predstavio znatno ambiciozniju viziju.
Rekao je da će krov nove dvorane biti ravan, posebno ojačan i pretvoren u "drone port", sa kapacitetom za velik broj dronova i prostorom za pripadnike bezbjednosnih snaga. Najavio je i položaje za snajperiste i rekao da bi sistem trebalo da omogući nadzor šireg područja Vašingtona. "Imaćemo najveće carstvo dronova koje ste ikada vidjeli i ono će štititi Vašington", rekao je Tramp u maju.
Na kompjuterski generisanim prikazima koje je Tramp pokazivao nalaze se i znatno veće bespilotne letjelice, uključujući one koje izgledaju naoružano. Bijela kuća, međutim, nije objavila koje bi se vrste dronova zaista koristile niti koji bi bili njihovi konkretni zadaci.
Tramp gradnju opravdava i nacionalnom bezbjednošću
Projekat nove dvorane vrijedan je oko 400 miliona dolara i predmet je sudskog spora.
Trampova administracija pred Vrhovnim sudom tvrdila je da dvorana nije samo prostor za svečanosti nego dio "integrisanog vojnog kompleksa" sa bunkerima, bezbjednosnim prostorima i lukom za dronove namijenjenom zaštiti Bijele kuće od napada iz vazduha.
Vrhovni sud je krajem avgusta tesnom odlukom 5-4 dopustio nastavak gradnje dok pravni spor traje. Sud pritom nije donio odluku o zakonitosti samog projekta.
Otkriće da Tajna služba već ima funkcionalan sistem dronova u neposrednoj blizini moglo bi ponovo da otvori pitanje koliko je dodatna infrastruktura na krovu dvorane potrebna za bezbjednosne potrebe koje administracija navodi kao jedan od glavnih razloga za gradnju.
Dronovi postali važniji nakon pokušaja atentata
Tajna služba poslednjih godina značajno proširuje programe korišćenja i otkrivanja dronova.
Jedan od razloga je pokušaj atentata na Trampa u Batleru u Pensilvaniji u julu 2024. Napadač je nekoliko sati prije pucnjave oko 11 minuta upravljao dronom u blizini mjesta na kojem se održavao skup. FBI je kasnije potvrdio da je letio oko 180 metara od prostora događaja.
Naknadne istrage otkrile su ozbiljne propuste Tajne službe, uključujući probleme sa sopstvenim sistemom za otkrivanje dronova. Agencija je nakon toga proširila korišćenje bespilotnih letjelica za nadzor predsjedničkih događaja.
Stručnjaci koje je citirao AP pritom upozoravaju da bi veliki broj dronova na samoj Bijeloj kući otvorio i niz novih pitanja, od koordinacije sa vojnim letjelicama do vrlo složenog i prometnog vazdušnog prostora iznad Vašingtona.