Direktor ruske Spoljne obavještajne službe Sergej Nariškin upozorio je da postoji opasnost od sukoba širih razmjera na evroazijskom prostoru i optužio NATO da želi produžavanje rata u Ukrajini kako bi iscrpio Rusiju.
Direktor ruske Spoljne obavještajne službe (SVR) Sergej Nariškin izjavio je da je rizik od izbijanja velikog sukoba na prostoru Evrope i Azije realan i da izaziva ozbiljnu zabrinutost.
Nariškin je na 22. sastanku šefova bezbjednosnih agencija i obavještajnih službi zemalja Zajednice nezavisnih država u Sankt Peterburgu izneo niz optužbi na račun NATO-a, Evropske unije i evropskih obavještajnih službi.
Prema njegovim riječima, zapadni saveznici zainteresovani su za nastavak rata u Ukrajini jer u njemu vide način da ograniče ruske vojne i mobilizacione mogućnosti.
Nariškin izneo tvrdnje o planovima NATO-a
Nariškin tvrdi da je sjedište NATO-a analiziralo spremnost Alijanse i Rusije za potencijalni oružani sukob. Prema njegovom tumačenju, zaključak te analize bio je da nastavak rata u Ukrajini predstavlja najefikasniji način za slabljenje ruskih kapaciteta.
"Ova formulacija zvuči kao priznanje", ocenio je Nariškin.
On nije predstavio javno dostupne dokaze koji bi potvrdili postojanje takvog dokumenta NATO-a niti detalje navodne analize na koju se pozvao.
Direktor SVR-a istovremeno je optužio evropske zemlje da ometaju pokušaje postizanja mirovnog sporazuma i da nastavkom vojne i finansijske pomoći ukrajinskim vlastima doprinose produžavanju sukoba.
Tvrdnje o ukrajinskoj mobilizaciji
Nariškin je naveo i da pojedine evropske obavještajne službe procjenjuju da bi mobilizacioni potencijal ukrajinske vojske mogao da bude gotovo iscrpljen u roku od godinu dana.
Prema njegovim riječima, ukrajinske vlasti već se suočavaju sa ozbiljnim demografskim problemima, smanjenjem broja stanovnika, niskom stopom nataliteta i rastućom smrtnošću.
Ruski zvaničnik tvrdi da se na Zapadu računa na nastavak sukoba sve dok se ne iscrpe ruski vojni, ekonomski i ljudski kapaciteti. Ni za ove tvrdnje tokom obraćanja nije predočio javno dostupne dokaze.
Upozorenje na sukob širih razmjera
Govoreći o bezbjednosnoj situaciji u Evropi, Nariškin je ocijenio da bi politika postepenog podizanja tenzija mogla da izmakne kontroli.
"Rizik od sukoba velikih razmjera sasvim je realan", poručio je direktor SVR-a.
On tvrdi da pojedini evropski lideri vjeruju da je moguće kontrolisati eskalaciju i održavati odnose sa Rusijom na samoj ivici direktnog sukoba. Upozorio je da takva strategija može da oslabi diplomatiju i uvuče države u rat sa posledicama koje više ne bi bilo moguće ograničiti.
Kao primjer uspješnog zaustavljanja eskalacije naveo je Kubansku raketnu krizu iz 1962. godine, kada su Sovjetski Savez i Sjedinjene Američke Države uzajamnim ustupcima izbjegli direktan vojni, potencijalno nuklearni sukob.
Kako je protumačio evropski plan do 2030. godine?
Nariškin se osvrnuo i na evropske dokumente kojima se predviđa jačanje vojne industrije, odbrambenih sposobnosti i spremnosti članica Evropske unije do 2030. godine.
On je te planove predstavio kao pripremu Evrope za mogući veliki sukob sa Rusijom. Međutim, dokumenti Evropske unije o jačanju odbrane zvanično se obrazlažu potrebom za povećanjem evropske bezbjednosti, vojne spremnosti i sposobnosti odvraćanja, a ne najavom napada na Rusiju.
Prema Nariškinovoj ocijeni, evropski političari koriste strah od navodne prijetnje sa Istoka kako bi opravdali povećanje vojnih izdvajanja, modernizaciju oružanih snaga i prilagođavanje industrije ratnim potrebama, prenio je TASS.
Optužbe za destabilizaciju zemalja ZND
Direktor ruske službe optužio je zapadne obavještajne strukture da postsovjetske zemlje posmatraju kao prostor suparništva Zapada sa Rusijom i Kinom.
On tvrdi da se preko nevladinih organizacija, omladinskih inicijativa, medijskih projekata i podrške određenim političkim grupama pokušava uticati na unutrašnja dešavanja u državama Zajednice nezavisnih država.
Nariškin je ocijenio i da Evropska unija pokušava da spriječi usvajanje propisa kojima bi te države pooštrile nadzor nad organizacijama finansiranim iz inostranstva.
Ove tvrdnje predstavljaju stav direktora ruske Spoljne obavještajne službe i tokom njegovog obraćanja nisu potkrepljene javno predstavljenim dokumentima. NATO i Evropska unija ruske optužbe o planiranju napada odbacuju, navodeći da je jačanje njihovih odbrambenih kapaciteta odgovor na bezbednosne rizike nastale nakon početka rata u Ukrajini.