Finska studija predstavila je dva moguća scenarija razvoja bezbjednosne situacije do 2040. godine, uključujući veliki rat Rusije i NATO-a u kojem bi prve na udaru bile sjeverne i baltičke zemlje i Poljska.
Nova studija finske Agencije za istraživanja u oblasti odbrane upozorava da bi Rusija u budućnosti mogla da postane još neprijateljskiji akter i značajno ojača vojne kapacitete u oblastima koje se graniče sa članicama NATO-a.
U izvještaju pod nazivom "Operativno okruženje Finske 2040" veliki rat Rusije i NATO-a navodi se kao jedan od dva moguća scenarija razvoja bezbjednosne situacije u Evropi.Među potencijalnim metama ruskih napada istraživači navode Finsku i druge nordijske zemlje, baltičke države, Poljsku i arhipelag Svalbard.
Studija ne tvrdi da će do takvog rata sigurno doći, već analizira kako bi sukob mogao da izgleda ukoliko Rusija iskoristi slabljenje američkog vojnog prisustva u Evropi.
Rat bi počeo nakon ruskog ultimatuma
Prema prvom scenariju, Rusija bi prije napada od Finske i baltičkih država zatražila takozvane bezbjednosne garancije.
Nakon što bi zemlje NATO-a odbile ruske zahtijeve, počeo bi veliki rat između Rusije i nekoliko evropskih država.
Moskva bi, prema ovom scenariju, iskoristila povlačenje dijela američkih snaga iz Evrope i istovremeno napala sjever Finske, baltičke zemlje i Poljsku.
U takvom razvoju događaja Rusija bi pokušala da se proglasi pobjednikom rata u Evropi, dok bi Kina preuzela kontrolu nad Tajvanom i značajno proširila vojno prisustvo širom svijeta.
Ruske snage krenule bi preko Finske i Švedske
Finski istraživači navode da bi jedan od prvih ciljeva Rusije mogao da bude sjever Finske.
Moskva bi napadom na tu oblast pokušala da obezbijedi strateške interese na poluostrvu Kola, gde se nalazi značajan dio ruskog nuklearnog arsenala, prenosi češki portal Forum 24.
"Kako bi osigurala svoje strateške interese na poluostrvu Kola, Rusija bi pokrenula napad na sjever Finske sa ciljem da brzo napreduje preko Finske i Švedske do luka na norveškoj obali", navodi se u studiji.
Kontrola luka na sjeveru Norveške omogućila bi Rusiji pristup ključnim pomorskim pravcima i ojačala njenu vojnu poziciju na Arktiku.
Svalbard kao moguće žarište sukoba
Arhipelag Svalbard u Arktičkom okeanu označen je kao još jedna strateški važna oblast i potencijalno žarište budućeg sukoba.
Otapanje leda moglo bi da otvori nove trgovačke i pomorske rute, zbog čega bi kontrola arktičkog prostora dobila još veći ekonomski i vojni značaj.
Preko Arktika ujedno vodi najkraća putanja balističkih raketa između Azije i Severne Amerike.
"Potencijalno žarište budućeg sukoba jeste Svalbard", upozoravaju autori izvještaja.
Prema analiziranom scenariju, Rusija bi uz podršku Kine mogla da zauzme ovaj arhipelag.
Na udaru baltičke zemlje i ključni koridor
Studija predviđa da bi Rusija istovremeno mogla da napadne baltičke države kako bi preuzela kontrolu nad obalom Finskog zaliva.
Jedan od najvažnijih ciljeva bio bi Suvalski koridor, uzak pojas teritorije na granici Poljske i Litvanije, smješten između Belorusije i ruske Kalinjingradske oblasti.
Taj prostor smatra se jednom od najranjivijih tačaka NATO-a jer predstavlja jedinu kopnenu vezu baltičkih država sa ostalim članicama Alijanse.
Njegovim zauzimanjem Rusija bi mogla kopnenim putem da poveže Belorusiju sa Kalinjingradom i istovremeno odsječe Litvaniju, Letoniju i Estoniju od ostatka NATO-a.
Rusija bi zaprijetila nuklearnim oružjem
Autori studije procenjuju da bi Moskva, ukoliko ne uspije brzo da ostvari svoje ciljeve, bila spremna i za dugotrajan rat iscrpljivanja.
"Rusija bi se, ukoliko bude potrebno, pripremila za dugotrajan rat iscrpljivanja kako bi ostvarila svoje ciljeve i prijetila bi upotrebom nuklearnog oružja", navodi se u izvještaju.
Nuklearne pretnje u ovom scenariju služile bi za odvraćanje NATO-a od snažnijeg odgovora i unošenje podjela među evropske saveznike.
Drugi scenario predviđa hibridni rat
Drugi scenario koji su razradili finski istraživači ne podrazumijeva neposredan veliki vojni sukob Rusije i NATO-a, već nastavak i širenje hibridnog rata.
U tom slučaju Rusija bi nastavila rat protiv Ukrajine, dok bi evropske države postajale sve podijeljenije oko politike prema Moskvi i obima pomoći Kijevu.
Hibridno djelovanje moglo bi da obuhvati sabotaže, sajber napade, kampanje dezinformacija, pritisak na kritičnu infrastrukturu i pokušaje destabilizacije evropskih država bez otvorenog ulaska u rat sa NATO-om.
Autori studije očekuju da će Rusija do 2040. dodatno ojačati vojne kapacitete u blizini Finske i drugih sjevernih članica Alijanse, bez obzira na to koji se od opisanih scenarija bude ostvario.