Evropske obavještajne agencije upozoravaju da Rusija poslednjih godina vodi opsežnu hibridnu kampanju usmjerenu na destabilizaciju kontinenta.
Evropske obavještajne agencije rekonstruisale su sistem koji Moskva poslednjih godina koristi za destabilizaciju kontinenta - sveobuhvatnu hibridnu kampanju koja kombinuje najjeftinije i najskuplje metode subverzije sa ciljem potkopavanja zapadne podrške Ukrajini i razbijanja evropske kohezije.
Obim kampanje potvrdila je i Poljska agencija za unutrašnju bezbjednost (ABW), koja je saopštila da je u prethodne dvije godine sprovela više kontraobavještajnih istraga nego tokom čitave prethodne tri decenije, pripisujući to "pojačanoj aktivnosti ruskih i bjeloruskih obavještajnih službi".
Veličinu ruskog aparata dodatno je dočarao direktor njemačke obavještajne službe Martin Jeger na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji u februaru 2026. godine.
"Moskva danas raspolaže sa 60.000 obavještajnih operativaca širom svijeta, ne računajući doušnike", rekao je.
U središtu je model koji su analitičari počeli da nazivaju jednokratnim agentima - amaterima koji se regrutuju putem oglasa na platformi Telegram, pretežno sa ruskog, bjeloruskog, ali i ukrajinskog govornog područja. Ekonomska logika je jednostavna.
"Izuzetno je jeftino, teško je dokazati, a domet može biti ogroman", rekao je anonimni poljski bezbjednosni zvaničnik za američki nedeljnik Njujorker.
Ilustrativan primjer tog modela je požar u varšavskom tržnom centru Marivilska 44 prije dvije godine, koji je uništio gotovo 1.400 prodavnica. Posle godinu dana istrage premijer Donald Tusk objavio je zaključak koji nije ostavljao prostor za tumačenje: "Sa sigurnošću znamo da su požar naručile ruske tajne službe."
Trojica Ukrajinaca koji su učestvovali u operaciji osuđena su na zatvorske kazne u oktobru 2025. godine. Istraga je i dalje u toku, neposredni izvršilac paljevine još nije identifikovan, a još dvojica Ukrajinaca optužena su za ulogu u napadu.
Složenija arhitektura
Međutim, ABW upozorava da je Rusija od 2024. ubrzano gradila složeniju arhitekturu. Model jednokratnih agenata dopunjuje se takozvanim saboterskim ćelijama, organizovanim po uzoru na organizovani kriminal, sa jasnom podjelom uloga i preferencijom prema bivšim vojnicima, policajcima ili plaćenicima iz paravojnih organizacija poput Grupe Vagner.
Istraživač Arkadijuš Nizio, koji prati ruske operacije u Evropi, tu evoluciju opisuje kao nadogradnju - jednokratni agenti testirali su otpornost države, dok profesionalni saboteri preuzimaju složenije ciljeve.
Taj sled ilustrovala je eksplozija na željezničkoj pruzi Varšava–Lublin u novembru 2025. godine, u onome što je Tusk nazvao "do sada neviđenim činom sabotaže". Dvojica ukrajinskih državljana identifikovana kao izvršioci odmah su pobjegla u Bjelorusiju.
Jesen 2025. donijela je i talas narušavanja vazdušnog prostora. Samo tokom septembra dvadesetak ruskih dronova ušlo je u poljski vazdušni prostor, a tri ruska lovca MiG-31 narušila su estonski vazdušni prostor tokom 12 minuta, što je podstaklo obje vlade da pokrenu konsultacije prema članu 4 Sjevernoatlantskog ugovora.
Paralelno sa fizičkim napadima odvijale su se operacije uticaja. Uoči predsjedničkih izbora u Poljskoj 2025. ministar za digitalna pitanja Kšištof Gavkovski izjavio je da se svakog minuta bilježe incidenti koji uključuju kritičnu infrastrukturu, dodajući da se nijedna druga država Evropske unije ne suočava sa uporedivim pritiskom.
Na platformi X djelovala je mreža botova, beloruski državni radio emitovao je program na poljskom jeziku i promovisao marginalnog proruskog kandidata, dok je istraživačka organizacija Alijansa za Evropu prijavila da su bezbrojni propagandni TikTok kanali bili uključeni u kampanju, ali je platforma reagovala tek nedelju dana prije izbora.
Po ocjeni opozicije, upravo zbog takvog djelovanja izbori su dali rezultat koji je Rusiji djelimično išao naruku: konzervativni istoričar Karol Navrocki, kojeg je podržavala desničarska stranka Pravo i pravda, pobijedio je prozapadnog gradonačelnika Varšave Rafała Tšaškovskog sa 50,89 prema 49,11 odsto glasova.
Iako je Navrocki potvrdio da želi nastavak poljske podrške Ukrajini jer je "Rusija najveća prijetnja cijelom regionu", izričito se usprotivio ubrzanom putu Kijeva ka NATO-u i Evropskoj uniji.
Analitički centar GLOBSEK ocenio je da su mnogi kremaljski pokušaji dezinformisanja propali zbog snažnog javnog konsenzusa. Prema istraživanjima, čak 86 odsto Poljaka smatra Rusiju prijetnjom, što je najviši nivo u regionu.
Međutim, ruska propaganda nalazi plodnije tlo u pitanjima koja dijele društvo, posebno u stavovima prema ukrajinskim migrantima i finansiranju rata.
Evropski odgovor
Evropska unija odgovorila je sistemskim merama. U aprilu 2025. Komisija je pokrenula strategiju ProtectEU, koja po prvi put integriše zaštitu kritične infrastrukture, sajber bezbjednost i borbu protiv dezinformacija u jedinstven okvir, izričito navodeći Rusiju kao aktera koji vodi "onlajn i oflajn hibridnu kampanju" protiv Evropske unije.
Godinu dana kasnije Savjet Evropske unije usvojio je zaključke kojima osuđuje ruske hibridne aktivnosti - sabotaže, sajber napade i manipulaciju informacijama - kao dio koordinisane kampanje usmjerene na podrivanje demokratskih temelja Unije.
Do aprila 2026. restriktivne mjere primjenjuju se na ukupno 69 pojedinaca i 19 entiteta, uključujući medijsku platformu Juromor, koja "pojačava i legitimizuje ruske narative i dezinformacije namijenjene evropskoj publici".
Holandski Međunarodni centar za borbu protiv terorizma (ICCT) objavio je da je Rusija od početka invazije planirala ili izvela najmanje 151 dokumentovanu neprijateljsku operaciju u Evropi. Samo u Njemačkoj zabilježeno je 320 sumnjivih pokušaja sabotaže tokom 2025. godine.
Rusi neće odustati
Broj hibridnih incidenata opao je u odnosu na rekordnu 2024. godinu, ali prema istraživaču Bartu Šurmanu sa Univerziteta u Lajdenu, to nije znak povlačenja, već činjenice da evropske službe postaju efikasnije u neutralisanju operacija.
"Hibridne operacije traju širom Evropske unije i sasvim je sigurno da Moskva od njih nikada neće odustati", upozorava Šurman.
Istraživač Nizio kaže da je već u toku pojačana operacija povezana sa parlamentarnim izborima u Poljskoj sledeće godine. Procjenjuje da postoji velika mogućnost formiranja krajnje desničarske vlade sa antiukrajinskim i antievropskim programom, scenario koji opisuje kao geopolitički preokret i "san za Rusiju".
Jednokratni agenti bili su jeftin prvi talas, saboterske ćelije predstavljaju drugi, skuplji talas, a treći - strpljivo ulaganje u politički i informacioni ekosistem - tek dobija svoj konačni oblik.
Evropska obavještajna zajednica danas mnogo bolje razumije taj mehanizam nego ranije. Međutim, razumijevanje mehanizma i sposobnost njegovog zaustavljanja dvije su potpuno različite stvari.