Prava drama u Litvaniji nakon što su NATO avioni presreli dron kod Vilnjusa. Državni vrh je u skloništima, a EU i NATO oštro upozoravaju na sve veće ruske pretnje na Baltiku.
Borbeni avioni NATO-a podignuti su kako bi presreli dron koji je letio u blizini Vilnjusa, objavila je litvanska ministarka odbrane, dok su vlasti građanima uputile hitan poziv da se odmah sklone u skloništa. Litvanija je izdala upozorenje o "vazdušnoj opasnosti" i privremeno obustavila saobraćaj na aerodromu glavnog grada zbog straha od narušavanja vazdušnog prostora dronovima. Upozorenje je ubrzo potom ukinuto na teritoriji cijele države.
"Odmah se sklonite na sigurno mjesto, pobrinite se za svoje bližnje i čekajte nove preporuke", poručila je litvanska vojska u obavještenju poslatom stanovnicima Vilnjusa.
Nije poznato da li se opet radi o ukrajinskom dronu. Upozorenje je izdato i u zgradi litvanskog parlamenta, gdje je preko razglasa emitovana poruka zbog prijavljenog upada u vazdušni prostor.
Lithuanian government was taken to a bunker
— NEXTA (@nexta_tv)May 20, 2026
A drone approaching from Belarus triggered a security alert in Lithuania. The president, prime minister, and speaker of the Seimas were urgently taken to shelters.
Members of the Lithuanian parliament (photo) were likewise in…https://t.co/D3s1GnSmWBpic.twitter.com/6UhP8HqVlq
"Zbog rizika od vazdušnog napada molimo sve osobe u zgradi da se upute u najbliže sklonište", glasila je poruka.
Predsjednik Gitanas Nauseda, premijerka Inga Ruginijene i članovi litvanskog parlamenta su evakuisani i premješteni u skloništa, potvrdili su njihovi kabineti za novinsku agenciju BNS. Litvanski Nacionalni centar za upravljanje krizama ranije je saopštio da je uzbuna proglašena nakon što je u susjednoj Bjelorusiji uočen dron koji je letio prema Litvaniji, uz napomenu da njegovo poreklo još uvijek nije potvrđeno.
Litvanska ministarka odbrane kazala je da za sada nije poznato da li se radi o ukrajinskom dronu. Aerodrom u Vilnjusu kasnije je objavio da su letovi ponovo uspostavljeni nakon ukidanja upozorenja. Incident je poslednji u nizu povreda vazdušnog prostora u regionu, u vreme sve češćih incidenata povezanih sa ratom između Rusije i Ukrajine.
RUSSIAN ATTACK
— ́ (@JuanaInesX)May 20, 2026
LITHUANIAN AUTHORITIES SAY A RUSSIAN ATTACK IS UNDERWAY AGAINST LITHUANIA
Children are taking shelter in schools under their desks due to air raid sirens.
In the city of Vilniuspic.twitter.com/nKjoUtbsxW
Fon der Lajen: Ruske prijetnje baltičkim zemljama su neprihvatljive
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen oštro je reagovala na današnji incident i ruske prijetnje baltičkim zemljama, poručivši da su "potpuno neprihvatljive" i da predsjtavljaju "pretnju cijeloj našoj Uniji". U objavi na društvenoj mreži Iks (X), Fon der Lajen je navela:
"Javne pretnje Rusije našim baltičkim državama potpuno su neprihvatljive. Da ne bi bilo zabune: pretnja jednoj državi članici pretnja je cijeloj našoj Uniji. Rusija i Belorusija direktno su odgovorne za dronove koji ugrožavaju živote i bezbjednost ljudi na našem istočnom krilu. Evropa će odgovoriti jedinstveno i snažno. Nastavićemo da jačamo bezbjednost našeg istočnog krila snažnom kolektivnom odbranom i pripravnošću na svim nivoima."
Russia’s public threats against our Baltic States are completely unacceptable.
— Ursula von der Leyen (@vonderleyen)May 20, 2026
Let there be no doubt.
A threat against one Member State is a threat against our entire Union.
Russia and Belarus bear direct responsibility for drones endangering the lives and security of people…
Tuskova opomena: Agresivan stav Rusije može zahtijevati odlučnu reakciju
Poljski premijer Donald Tusk uputio je oštro upozorenje, istakavši da agresivni stav Moskve može uskoro dovesti do situacija koje će zahtevati odlučnu reakciju. Prema njegovim riječima, kontinuirana ruska agresija znači da je prijetnja drugim granicama "zaista stvarna".
Tusk je upozorio da bi pojačane tenzije "mogle pogoditi i naše susjede, pogotovo baltičke države, ni krive ni dužne". Izrazio je uvjerenje da će ceo NATO savez ozbiljno pristupiti novim opasnostima.
"Uvjeren sam da će cio NATO, uključujući naše američke saveznike, vrlo ozbiljno shvatiti prijetnje i provokacije koje se mogu pojaviti, a već se i pojavljuju, posebno u pogledu naših baltičkih susjeda", rekao je Tusk.
Poljski premijer je ocijenio situaciju "ozbiljnom", ali je i pojasnio da ne želi da širi paniku. "Želeli bismo da izbjegnemo loše događaje, ali ja nisam od onih koji će zatvarati oči pred stvarnošću i pretvarati se da se ništa ne događa", kazao je. "Ne želim nikoga da plašim, u ovom trenutku nema direktne prijetnje po Poljsku, o tome ne govorimo, ali pretnja provokacijama raznih vrsta postaje činjenica", zaključio je on.
Rute: NATO je na upade dronova odgovorio mirno i odlučno
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute je, komentarišući današnji incident u Litvaniji, rekao da je Alijansa na upade dronova u regionu dala "miran, odlučan i proporcionalan odgovor".
"Ako dronovi i dolaze iz Ukrajine, nisu se tamo našli jer bi Ukrajina htela da ih pošalje u Letoniju, Litvaniju ili Estoniju. Tamo su zbog ruskog bezobzirnog, nezakonitog i sveobuhvatnog napada na Ukrajinu, koji je počeo 2022. godine, a usledio je, naravno, nakon onoga što su učinili na Krimu 2014.", izjavio je Rute.
Juče oboren dron iznad Estonije
Estonija je juče objavila da je borbeni avion NATO-a oborio sumnjivi ukrajinski dron iznad estonske teritorije. Ukrajina se nakon toga izvinila zbog "nenamjernog incidenta", dok je Rusija upozorila da će odgovoriti ukoliko ukrajinski dronovi budu lansirani iz baltičkih zemalja.
"S obzirom na putanju drona, odlučili smo da moramo da ga srušimo. Najverovatnije danas možemo reći da je riječ o dronu koji je, recimo to tako, bio namijenjen napadu na ruske ciljeve", izjavio je estonski ministar odbrane Hano Pevkur.
Obaranje je izvršio rumunski borbeni avion NATO-a koji je bio na trenažnom letu, i to jednom raketom ispaljenom u 12.14 po lokalnom vremenu. Estonska vojska saopštila je da se incident dogodio u uslovima intenzivnog elektronskog ratovanja.
Vojska je dodala da je dron bio pod nadzorom prije nego što je ušao u estonski vazdušni prostor i da je odluka o rušenju donijeta kako bi se "smanjio rizik za civilno stanovništvo i infrastrukturu". Ukrajina je od februara ove godine učetvorostručila napade srednjeg dometa.