Velika Britanija obustavila razmjenu obavještajnih podataka sa SAD o krijumčarima droge na Karibima zbog straha da bi mogli biti korišćeni za američke vojne napade koje smatra nezakonitim.
Velika Britanija je obustavila razmjenu obavještajnih podataka sa Sjedinjenim Američkim Državama o plovilima za koja se sumnja da krijumčare drogu na Karibima, jer ne želi da bude saučesnik u američkim vojnim napadima koje smatra nezakonitim.
Ova odluka predstavlja značajan prekid saradnje sa najbližim saveznikom i partnerom i naglašava rastući skepticizam u vezi sa zakonitošću američke vojne kampanje u Latinskoj Americi, piše CNN.
Godinama je Ujedinjeno Kraljevstvo, koje kontroliše niz teritorija na Karibima gdje ima obavještajne resurse, pomagalo SAD-u da locira sumnjiva plovila kako bi ih američka Obalska straža mogla presresti.
To je podrazumijevalo zaustavljanje brodova, ukrcavanje, hapšenje posade i zaplijenu droge. Obavještajni podaci obično su slati Zajedničkoj međuresornoj radnoj grupi Jug, sa sedištem na Floridi, koja radi na suzbijanju ilegalne trgovine drogom.
Promjena američke strategije
Međutim, nakon što su SAD u septembru počele da izvode smrtonosne napade na plovila, Velika Britanija se zabrinula da bi se obavještajni podaci koje pruža mogli koristiti za odabir meta. Britanski zvaničnici veruju da američki vojni napadi, u kojima je ubijeno 76 ljudi, krše međunarodno pravo, navode izvori. Pauza u razmeni obavještajnih podataka traje već više od mjesec dana.
Visoki komesar UN-a za ljudska prava, Volker Turk, izjavio je prošlog mjeseca da napadi krše međunarodno pravo i predstavljaju "vansudska ubistva". Izvori su za CNN potvrdili da se Ujedinjeno Kraljevstvo slaže s tom ocjenom.
Britanska ambasada u Vašingtonu i Bijela kuća nisu odgovorile na zahtjeve za komentar, dok je zvaničnik Pentagona za CNN rekao da odjeljenje "ne govori o obavještajnim pitanjima".
Yesterday, at the direction of President Trump, two lethal kinetic strikes were conducted on two vessels operated by Designated Terrorist Organizations.
— Secretary of War Pete Hegseth (@SecWar)November 10, 2025
These vessels were known by our intelligence to be associated with illicit narcotics smuggling, were carrying narcotics, and…pic.twitter.com/ocUoGzwwDO
Pravno opravdanje SAD-a
Pre nego što je američka vojska u septembru počela da uništava plovila, suzbijanjem trgovine drogom bavile su se civilne agencije i Obalska straža. Članovi kartela i krijumčari tretirani su kao kriminalci sa pravom na pravičan postupak, u čemu je Ujedinjeno Kraljevstvo rado pomagalo.
Međutim, Trampova administracija tvrdi da američka vojska može legalno da ubija osumnjičene trgovce drogom jer oni predstavljaju neposrednu pretnju Amerikancima i "neprijateljski su borci" u "oružanom sukobu" sa SAD-om, navodi se u dopisu Kongresu. Taj argument dodatno je potkrepljen mišljenjem Pravnog savjetnika Ministarstva pravde, koje je i dalje tajno, a Tramp je niz narko kartela označio kao "strane terorističke organizacije". Bijela kuća više puta je izjavila da su akcije "u potpunosti u skladu sa Zakonom o oružanom sukobu".
Unutrašnje nesuglasice i kritike
Pravni stručnjaci, međutim, ističu da se Zakon o oružanom sukobu ne može primijeniti na civilne trgovce drogom, a proglašenje grupe terorističkom organizacijom ne daje automatsko pravo na upotrebu smrtonosne sile. CNN je izvijestio da su neka pogođena plovila bila stacionarna ili su se okretala u trenutku napada, što dovodi u pitanje tvrdnju administracije da su predstavljala neposrednu prijetnju.
Skepticizam prema vojnoj kampanji izrazili su i visoki američki vojni zvaničnici. Komandant Južnog zapovjedništva SAD-a, admiral Alvin Holsi, ponudio je ostavku tokom napetog sastanka prošlog mjeseca sa ministrom odbrane Pitom Hegsetom, nakon što je postavio pitanja o zakonitosti napada. Holsi će napustiti dužnost u decembru, samo godinu dana nakon što je preuzeo funkciju.
Zabrinutost su izrazili i advokati unutar Ministarstva odbrane, a više sadašnjih i bivših vojnih pravnika reklo je za CNN da napadi ne izgledaju zakonito.
I drugi saveznici se distanciraju
Kanada, još jedan ključni saveznik SAD-a koji gotovo dvije decenije pomaže Obalskoj straži u presrijetanju osumnjičenih trgovaca drogom, takođe se distancirala od američkih vojnih napada. Izvori su za CNN rekli da Kanada namjerava da nastavi saradnju sa Obalskom stražom, ali da je jasno poručila Vašingtonu da ne želi da se njeni obavještajni podaci koriste za ciljanje plovila u smrtonosnim napadima.
Portparol kanadske vojske rekao je prošlog mjeseca da su "aktivnosti Kanadskih oružanih snaga u okviru Operacije Karibi, sprovedene u koordinaciji sa Obalskom stražom SAD-a, odvojene i različite" od američkih vojnih napada na osumnjičena plovila s drogom.