Prema izvještaju i priloženom videu, ruski partizani koji se bore na strani Ukrajine zapalili su desetine vozova koje ruske snage koriste za transport oružja, municije i opreme do linija fronta u Ukrajini.
Ukrajinska vojnoobavještajna agencija izvijestila je u četvrtak da je ruska pobunjenička grupa „Legija slobode Rusije“ sabotirala desetine vozova ciljajući na logističku infrastrukturu ruske vojske, prenijeli su ukrajinski mediji.
Prema izvještaju i priloženom videu, ruski partizani koji se bore na strani Ukrajine zapalili su desetine vozova koje ruske snage koriste za transport oružja, municije i opreme do linija fronta u Ukrajini.
Oštećeni ključni sistemi
Napadi su, kako se navodi, oštetili ključne sisteme upravljanja i napajanja, ozbiljno poremetivši operacije vojnog tereta. Nije precizirano gdje su se tačno napadi dogodili, već je samo navedeno da se sve dogodilo „na teritoriji države agresora“, prenosi Kijev Independent.
„Zapaljivi kokteli partizana spalili su sisteme upravljanja i napajanja desetina vozila koja prevoze vojni teret. Ovi akti sabotaže značajno su usporili kretanje ruskih vojnih zaliha i potkopali stabilnost logističke podrške neprijateljskim jedinicama na frontu“, odnosno usporili su protok zaliha“, saopštila je Služba.
Anti-Putin partisans inside Russia torched control systems on dozens of locomotives carrying weapons and ammunition to Ukraine's front lines.
— Euromaidan Press (@EuromaidanPress)November 6, 2025
The Freedom of Russia movement used improvised incendiary devices to destroy the trains in coordinated operations. Ukrainian military…pic.twitter.com/ZOX6sxRpwo
Kijev Post, s druge strane, piše da su desetine lokomotiva uništene i da su napadi izvršeni širom Rusije. Video koji je objavio pokret, a za koji je Kijev post rekao da ne mogu nezavisno da potvrde vrijeme ili lokaciju nastanka, navodno prikazuje lokomotive u plamenu na više lokacija.
Ovaj ukrajinski medij takođe izvještava da video prikazuje tačne lokacije sabotaže, uključujući Arhangelsk (Moskovska oblast); Bezenčuk, Kinelj-Čerkasi, Sizran i Toljati (Samarska oblast); Bogdanovič, Nižnji Tagil, Pervouralsk i Bilimbaj (Sverdlovska oblast); Novokuznjeck (Kemerska oblast); Siktivkar (Republika Komi); Samaru; Orel i okupirane gradove Novooleksijevka u Hersonskoj oblasti i Amvrosijevka u Donjeckoj oblasti.
Prema Službi, cilj sabotaže bile su lokomotive. U saopštenju na Telegramu, navedeno je da su članovi grupe aktivni od početka sveobuhvatne invazije Rusije i da ostaju jedna od najefikasnijih grupa otpora koje deluju na ruskoj teritoriji.
Snažni udarci
U posebnom saopštenju, pokret „Sloboda za Rusiju“ je izvijestio da je zadao „snažne udarce logistici Putinove vojske“, dodajući da dok „oni koji su odustali od borbe sjede na udobnim sofama, mi djelujemo i dostižemo novi nivo“.
Grupa tvrdi da su kontrolni i energetski sistemi ciljanih vozova potpuno uništeni, što onemogućava rekonstrukciju.
„Otpor Legije nastavlja da jača i širi se po zemlji - Putinov ološ će živjeti u strahu i zaboraviti šta znači bezbjednost“, saopštili su.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu, partizanski pokreti su se pojavili i na okupiranim ukrajinskim teritorijama i unutar same Rusije, ciljajući vojnu infrastrukturu i puteve snabdevanja. Jedan od njih je „Legija slobode Rusije“, grupa antikremljovskih boraca sastavljena od ruskih građana koji se protive režimu Vladimira Putina, koja je postala jedna od najvidljivijih.
Djelujući u koordinaciji sa ukrajinskom odbrambenom obaveštajnom službom, izvještava Euromaidan Press, grupa je preuzela odgovornost za brojne akte sabotaže od početka rata, uključujući prekogranične upade, prekide željezničkog saobraćaja i napade na vojne objekte usmjerene na podrivanje ratnih napora Moskve iznutra.
U međuvremenu, ukrajinski partizanski pokret Ateš je takođe izvršio višestruke željezničke sabotaže širom Rusije i poremetio protok vojne opreme na front. Krajem oktobra, agent Ates je digao u vazduh ključnu željezničku prugu u blizini sela Mislec u Čuvaškoj Republici, privremeno zaustavivši saobraćaj vojnih vozova. Grupa je izvijestila da je čvorište bilo ključno za transport oružja, municije i goriva iz fabrika u regionima Volge i Urala, primoravajući Moskvu da preusmjeri zalihe na duže rute.
Početkom 2024. godine, ruske državne željeznice suočile su se sa rastućom krizom, jer su zapadne sankcije na djelove i komponente ozbiljno smanjile kapacitet tereta i dostupnost lokomotiva. Od kraja 2023. godine, Ruske željeznice se bore sa nedostatkom lokomotiva uzrokovanim produženim zastojima i smanjenom efikasnošću popravki zbog nedostatka uvezenih djelova. Predstavnik kompanije je ranije priznao da se situacija „posebno pogoršala“ u četvrtom kvartalu 2023. godine, što je primoralo željeznice da traže brza rešenja sa servisnim kompanijama.
Problemi sa lokomotivama
Dok je ukupan broj lokomotiva ostao isti, operativni kapacitet je naglo opao. Sverdlovska željeznica je najteže pogođena, a mnogi vozovi su prizemljeni zbog popravki koje nisu u potpunosti efikasne, što dovodi do čestih novih kvarova.
Ruske željeznice imaju oko 20.000 lokomotiva, od kojih LokoTeh, dio Transmašholdinga (najvećeg proizvođača lokomotiva i željezničke opreme u Rusiji, napomena), održava oko 15.000, dok STM-Servis upravlja sa 5.000. Obje kompanije su prijavile poteškoće u nabavci specijalnih maziva, ležajeva i elektronskih komponenti zbog sankcija, dok je nedostatak osoblja zbog mobilizacije dodatno pogoršao problem, prema pisanju Kijev Posta.