Velike kineske državne naftne kompanije odlučile su da se privremeno uzdrže od kupovine ruske nafte koja se transportuje morskim putem, nakon što su SAD uvele sankcije Rosnjeftu i Lukoilu.
Velike kineske državne naftne kompanije privremeno su obustavile kupovinu ruske nafte koja se transportuje morskim putem, nakon što su Sjedinjene Države uvele sankcije protiv Rosnjefta i Lukoila, dva najveća ruska naftna giganta.
Kako navodi Rojtersu, pozivajući se na nekoliko trgovinskih izvora, odluka Pekinga dolazi u trenutku kada indijske rafinerije, najveći kupci ruske nafte, koja se transportuje tankerima, planiraju da značajno smanje uvoz iz Moskve kako bi se pridržavale američkih mjera uvedenih zbog ruske invazije na Ukrajinu.
Nagli pad potražnje iz Kine i Indije, dva najvažnija kupca ruske nafte, mogao bi ozbiljno da pogodi prihode Moskve i istovremeno primora najveće svjetske uvoznike da traže alternativne izvore snabdijevanja, što bi moglo dovesti do novog rasta globalnih cijena.
Prema navodima izvora, kineske državne kompanije PetroChina, Sinopec, CNOOC i Zhenhua Oil odlučile su da se privremeno uzdrže od kupovine ruske nafte koja stiže morem zbog straha od sekundarnih sankcija. Nijedna od kompanija se još nije oglasila povodom ove odluke.
Kina dnevno uvozi oko 1,4 miliona barela ruske nafte morskim putem, ali većinu te količine kupuju nezavisne rafinerije, poznate kao "čajnici", dok udio države u ukupnim kupovinama varira u zavisnosti od procjene.
Prema podacima Vortex Analytics-a, kineske državne kompanije su kupovale manje od 250.000 barela dnevno u prvih devet mjeseci 2025. godine, dok konsultantska kuća Energy Aspects procenjuje taj broj na oko 500.000 barela dnevno.
Trgovački ogranak Sinopeca, Unipec, prošle nedelje je obustavila nabavku ruske nafte nakon što je Velika Britanija proširila sankcije na Rosnjeft, Lukoil, tzv. "shadow fleet" brodove i nekoliko kineskih subjekata, uključujući i velikog kineskog rafinerijskog operatera.
Kako navode trgovci, Rosnjeft i Lukoil prodaju većinu svoje nafte Kini preko posrednika, a ne direktno krajnjim kupcima. Manje nezavisne rafinerije će vjerovatno za sada obustaviti kupovinu kako bi procijenili uticaj sankcija, ali se očekuje da će nastaviti sa kupovinom ruskih količina čim situacija postane jasnija.
Za razliku od morskog uvoza, Kina uvozi oko 900.000 barela ruske nafte dnevno putem cjevovoda, isključivo za PetroChinu. Trgovci procjenjuju da američke mjere neće značajno pogođati ovaj oblik snabdijevanja.
Pad kineskog i indijskog interesovanja za rusku naftu mogao bi povećati potražnju za sirovom naftom sa Bliskog istoka, iz Afrike i Latinske Amerike, što bi dodatno podiglo cijene onih izvora koji nisu pogođeni sankcijama.
Prije nego što su sankcije objavljene, ponude za sirovu naftu tipa ESPO za isporuku u novembru pale su na premiju od 1 dolara po barelu u odnosu na referentnu naftu Brent, dok je ranije u oktobru ova premija iznosila 1,70 dolara.