Ruski predjsednik Vladimir Putin u razgovoru sa Donaldom Trampom istakao je da zahtijeva potpunu kontrolu nad Donjeckom, kao uslov za okončanje rata.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je tokom telefonskog razgovora prošle nedelje sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom zatražio da Kijev preda kontrolu nad Donjeckom, strateški važnim regionom na istoku Ukrajine, kao uslov za okončanje rata, rekla su dva visoka zvaničnika upoznata sa razgovorom za "Vašington post".
Putinovo insistiranje na Donjecku pokazuje da se ne povlači od ranijih zahtijeva, uprkos Trampovom optimizmu da će postići dogovor, rekli su zvaničnici koji su govorili pod uslovom anonimnosti. Rusija i proruski separatisti kontrolišu djelove ovog regiona od 2014. godine, ali nikada nisu uspjeli da ga osvoje u potpunosti.
Putin traži potpunu kontrolu nad Donjeckom
Tramp se javno nije oglasio o Putinovom zahtevu za Donjeck. U petak, posle važnog sastanka sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući, Tramp je rekao da planira da se sastane sa Putinom u Mađarskoj u narednim nedeljama kako bi nastavili razgovore o okončanju rata.
"Vrijeme je da se zaustavi ubijanje i napravi dogovor! Dovoljno je prolivene krvi, granice su iscrtane ratom i hrabrošću. Treba da se zaustave gdje jesu. Neka oba naroda proglase pobedu, a istorija će odlučiti", napisao je Tramp na društvenim mrežama.
Tokom razgovora sa Trampom, Putin je navodno sugerisao da bi bio spreman da se povuče iz djelova dva druga regiona, Zaporožja i Hersona, u zamenu za potpunu kontrolu nad Donjeckom, rekli su zvaničnici. To je nešto manji teritorijalni zahtev nego onaj koji je izneo u avgustu tokom samita sa Trampom u Ankoridžu. Neki zvaničnici Bele kuće su to nazvali napretkom, iako su evropski diplomati skeptični.
"To je kao da im prodaje sopstvenu nogu u zamjenu ni za šta", rekao je jedan visoki evropski diplomata.
Linije fronta između ruskih i ukrajinskih snaga uglavnom su stagnirale tokom protekle godine, bez značajnijih pomaka. Rusija trenutno kontroliše oko 20 odsto ukrajinske teritorije, a invaziju je započela u februaru 2022. godine.
Tramp vrši pritisak na Ukrajinu
Ukrajinci su se nadali da će sa sastanka u petak izaći sa dogovorom o dobijanju raketa dugog dometa Tomahavk, ali su ostali praznih ruku. Zvaničnici su rekli da je Trampov izaslanik Stiv Vitkof pritiskao ukrajinsku delegaciju da razmotri predaju Donjecka, naglašavajući da je region većinski ruskojezičan, što je čest argument Kremlja koji ukrajinski i evropski zvaničnici smatraju proruskim.
Mnogi Ukrajinci, uključujući i samog Zelenskog, odrasli su govoreći ruski kao maternji jezik, ali u ukrajinskom društvu to nikada nije značilo proruske simpatije. Nakon ruske aneksije Krima 2014. godine, Ukrajinci su se sve više okretali upotrebi ukrajinskog jezika.
Vitkof je bio glavni posrednik Bijele kuće sa Kremljom pre samita u Ankoridžu, za koji evropski zvaničnici kažu da je doveo do nesporazuma oko ruskih zahteva i izostanka napretka. Državni sekretar Marko Rubio sada vodi pripreme za predstojeći samit u Budimpešti sa Putinom, koji je Kijev pozdravio.
Ukrajina je podržala Trampov poziv na prekid vatre duž trenutnih linija fronta, kao osnovu za trajni mir. Zvaničnici privatno priznaju da će Rusija verovatno zadržati de fakto kontrolu nad zauzetim teritorijama, ali traže čvrste bezbjednosne garancije od SAD i Evrope kako bi sprečili ponovni napad Moskve.
Ukrajinu očekuje još jedna teška zima, jer Rusija ponovo gađa njenu energetsku infrastrukturu, to je taktika koju i Kijev koristi protiv neprijatelja. Tramp je razmatrao mogućnost slanja moćnih Tomahavk raketa Ukrajini pre sastanka, ali je, čini se, odustao nakon telefonskog razgovora sa Putinom u četvrtak. U petak, stojeći pored Zelenskog, rekao je da se nada da će rat okončati bez potrebe da ih pošalje.