Američki predsjednik Donald Tramp odobrio je razmjenu obavještajnih podataka s Ukrajinom kako bi Kijev mogao da izvodi precizne raketne udare na rusku energetsku infrastrukturu, piše Volstrit žurnal.
Američki predsjednik Donald Tramp odobrio je pružanje obavještajnih podataka Ukrajini za raketne napade na rusku energetsku infrastrukturu, objavio je 1. oktobra "Volstrit žurnal“, pozivajući se na izvore iz Bijele kuće.
Prema njihovim riječima, Tramp je ovlastio američke obavještajne agencije i Pentagon da pruže takvu pomoć Ukrajini, a Sjedinjene Države su pozvale saveznike iz NATO-a da učine isto. Jedan od citiranih izvora rekao je da američki zvaničnici čekaju pisana uputstva prije nego što podele neophodne obavještajne podatke, napominjući da će Trampova administracija po prvi put pomoći Ukrajini da pokrene napade raketama dugog dometa na energetska postrojenja koja se nalaze daleko od rusko-ukrajinske granice.
Bude li zaista takav slučaj, iako SAD već dugo pomažu Ukrajini u izvođenju napada dronovima i raketama, razmjena obavještajnih podataka će omogućiti Kijevu da efikasnije cilja rafinerije nafte, cjevovode, elektrane i drugu infrastrukturu širom Rusije.
Američki zvaničnici su dodali da je Tramp odobrio dijeljenje dodatnih obavještajnih podataka sa Kijevom neposredno prije nego što je 23. septembra iznenadio izjavom da je Ukrajina, uz podršku Evropske unije, "sposobna da se bori i povrati cijelu svoju teritoriju unutar svojih bivših granica" i "možda čak i dalje".
Volstrit žurnal je dodao da SAD trenutno razmatraju snabdijevanje Ukrajine raketama Tomahavk i Barakuda, kao i drugim američkim raketama zemlja-vazduh i vazduh-zemlja dometa do 800 kilometara. Međutim, izvori publikacije su primijetili da vlada još nije odlučila šta tačno da pošalje - ili da li će to uopšte učiniti.
Tramp je navodno rekao ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom na sastanku u Njujorku 23. septembra da je otvoren za to da Ukrajina pokrene napade na rusku teritoriju američkim oružjem dugog dometa. Nakon toga, Trampov specijalni izaslanik za Ukrajinu, Kit Kelog, izjavio je da bi, na osnovu riječi američkog predsjednika, Ukrajina mogla da pokrene takve napade.
Potpredsjednik SAD Džej Di Vens potvrdio je da je Zelenski na sastanku sa Trampom zatražio od Sjedinjenih Država da isporuče rakete Tomahavk Ukrajini, dodajući dvosmisleno da "Vašington razmatra to pitanje". S druge strane, Aksios je prošle nedelje napisao da Tramp neće poslati Tomahavke u Ukrajinu, ali su vojni stručnjaci započeli debatu o tome kakvu bi razliku ovo oružje moglo da napravi na bojnom polju ako američki predsjednik odobri njihovu isporuku.
Tomahavk je američka krstareća raketa dugog dometa dizajnirana za napad na kopnene i morske ciljeve. Leti na maloj visini, prateći teren, i pogađa ciljeve na udaljenosti od 1.500 do 2.500 kilometara. Ova raketa je prilično stara: u američkoj je službi od početka 1980-ih, iako je od tada nekoliko puta nadograđena.
Za razliku od balističkih raketa, rakete Tomahavk su podzvučne, tako da ih mogu presresti čak i manje napredni sistemi protivvazdušne odbrane. Međutim, njihova niska putanja leta i manevrisanje tokom leta otežavaju njihovo otkrivanje, što zahtijeva da sistemi protivvazdušne odbrane imaju dovoljan broj raketa presretača i jaku slojevitu odbranu.
Po svojim karakteristikama, Tomahavk podseća na ruske rakete Kalibr. Obe su podzvučne krstareće rakete dugog dometa, koje se prvenstveno koriste sa pomorskih lansirnih vozila: ruske rakete Kalibr se aktivno lansiraju sa podmornica i brodova tokom napada na Ukrajinu. Domet oba sistema je između 1.500 i 2.500 kilometara, ali rat u Ukrajini pokazuje da one nisu "gamechanger".
Ukrajinska protivvazdušna odbrana masovno je obarala Kalibr rakete čak i u prvoj fazi rata, kada je primarni sistem ukrajinskih oružanih snaga bio stari sovjetski S-300, a i dalje se obaraju. Ukrajinski mediji pišu da ove rakete nisu imale značajan uticaj na tok rata i da su više služile kao pomoć u kombinovanim udarima, kada su lansirane zajedno sa dronovima i balističkim raketama.
Ukrajinsko iskustvo s upotrebom sistema S-300, koji uspješno obaraju rakete Kalibr, sugeriše da bi još moderniji sistem S-400, koji čini okosnicu ruske protivvazdušne odbrane, mogao da zaustavi većinu Tomahavka jer ih je lakše pogoditi nego ATACMS.
Međutim, nabavka raketa "Tomahavk" od strane Ukrajine će svakako značajno zakomplikovati vojnu situaciju za Rusiju. Zona udara će obuhvatiti skoro cijelu evropsku Rusiju i glavne industrijske centre, uključujući Moskvu i Sankt Peterburg. Njihova zaštita će zahtijevati stalno raspoređivanje velikog broja sistema protivvazdušne odbrane, a potrošnja raketa će se povećati.
Pored toga, svaki Tomahavk, po dolasku do cilja,, sposoban je da nanese značajnu štetu, jer njegova bojeva glava teži približno 450 kg, u poređenju sa tim, ATACMS teži 200-300 kg. Stoga su mnogo razorniji od dronova, koji mogu da pogode samo slabo zaštićenu ili zapaljivu metu jer nemaju veliku bojevu glavu, a i kao takvi nanose ogromnu štetu Rusima.
Kombinovanjem udara sa pažljivim izviđanjem ciljeva i zaobilaženjem sistema protivvazdušne odbrane i elektronskog ratovanja, "Tomahavk" može da pogodi ciljeve u dalekoj ruskoj pozadini. Ukrajina i Zapad će vjerovatno pokušati da iskoriste ovo da podstaknu antiratno raspoloženje u Rusiji i potkopaju povjerenje javnosti u vlasti, koje nisu u stanju da zaštite zemlju od takvih napada. Međutim, reakcija ruske javnosti mogla bi biti i suprotna, u kom slučaju bi usledili povećani zahtjevi za oštar odgovor Kremlja, upozorava ukrajinski portal "Strana".
Jer ako Vašington odluči da snabdijeva Kijev raketama Tomahavk, može se sa sigurnošću reći da će SAD strogo regulisati listu ciljeva za napade. To znači da će svaki napad koji Ukrajina izvrši ovim raketama Rusija doživljavati kao odobren i efektivno sankcionisan od strane Vašingtona.
Zato postoji realna opasnost da bi napadi Tomahavkom na važne ciljeve u Rusiji, poput Kremlja, mogli dovesti do zahtijeva da Rusija uzvrati odmazdom, možda čak i upotrebom taktičkog nuklearnog napada na Ukrajinu, pa sve do neke vrste direktnog napada na zapadne ciljeve, odakle se snabdijevaju ukrajinske snage, prema mišljenju strančkih analitičara.