Novi talas nasilja zahvatio je jug Sirije, gdje su sukobi između druških milicija, beduina i sirijske vojske doveli do izraelske vojne intervencije. U središtu krize nalazi se drevna, zatvorena zajednica – Druzi.
Ozbiljna kriza ponovo je izbila na jugu Sirije nakon što su vladine snage ušle u grad Suvajda, centar druške zajednice. Akcija je izazvala strah od novog talasa nasilja nad manjinama, a Izrael je odmah odgovorio vazdušnim napadima na snage Damaska.
Sve je počelo tokom vikenda sukobima između lokalnih druških milicija i beduinskih plemena, u kojima je poginulo 30 ljudi, a desetine su povrijeđene. Sirijska vlada je intervenisala, ali je i ona pretrpela gubitke - poginulo je 18 vojnika. Situacija se dodatno zakomplikovala kada su se sukobima pridružile i islamističke provladine snage. To je primoralo jednog od druških vođa da zatraži međunarodnu zaštitu.
Izrael, koji se obavezao da će zaštititi Druze u Siriji, odgovorio je napadom na sirijske snage koje su se kretale ka Suvajdi, rekavši da će nastaviti svoje akcije zaštite zajednice. Sirijsko ministarstvo spoljnih poslova osudilo je izraelske napade kao kršenje suvereniteta, navodeći da je ubijeno nekoliko civila i pripadnika snaga bezbjednosti.
Ko su Druzi?
Druzi su arapska etno-religijska zajednica od oko milion ljudi, koji uglavnom žive u Siriji, Libanu i Izraelu. Njihova religija, koja je nastala iz islama u 11. vijeku, zatvorenog je tipa - ne dozvoljava prelazak u vjeru niti brakove sa pripadnicima drugih religija. U Siriji, posebno u provinciji Suvajda, Druzi su često bili meta tokom desetogodišnjeg rata.
Oko 20.000 Druza živi na Golanskoj visoravni, koju Izrael okupira od 1967. godine, dok ih u Izraelu ima oko 130.000, uglavnom u Karmilu i Galileji. Za razliku od drugih arapskih manjina, muški Druzi u Izraelu služe obaveznu vojnu službu i često dostižu visoke činove.
Stari problemi
Nakon svrgavanja Asada, novi predsjednik Ahmed el Šara obećao je inkluzivnost, ali ekstremističke frakcije povezane sa njegovom vladom nastavile su napade na vjerske manjine. Tako je u martu u Latakiji ubijeno stotinu pripadnika alevitske zajednice, a više od 100 ljudi je poginulo u sukobima sa Druzima u aprilu.
Najveća prepreka između vlade i Druza je zahtjev da se njihove milicije razoružaju i stave pod državnu komandu, što Druzi odbijaju. Ne vjeruju al-Šari, islamisti sa džihadističkom prošlošću, a dodatno su nezadovoljni i svojom slabom zastupljenošću u vladi - imaju samo jednog ministra.
Nakon što je vojska ušla u Suvajdu, proglašen je prekid vatre, uz saopštenje da će vojna policija pratiti ponašanje vojnika i pozivati odgovorne na odgovornost.
Zaštita ili interes?
Izraelski premijer Netanjahu tvrdi da je intervencija motivisana "bratskim vezama" sa Druzima, koji uživaju značajna prava u Izraelu i učestvuju u vojsci i državnim institucijama. Međutim, izraelska vlada je takođe jednostrano proglasila demilitarizovanu zonu na jugu Sirije, što je Damask, uz podršku međunarodne zajednice, odbacio kao kršenje suvereniteta.
Izrael sa sumnjom gleda na novu vladu u Siriji, nazivajući je "islamskim ekstremističkim režimom". Iako SAD zagovaraju približavanje Izraela i Sirije, stalni izraelski napadi otežavaju te procese. Sam Al-Šara je priznao da izraelski udari potkopavaju njegove napore da konsoliduje vlast i obnovi državni suverenitet.
Dodatni problem je podjela među Druzima - dok duhovni vođa Hikmat el-Hidžri poziva na međunarodnu zaštitu od vladinih snaga, drugi lokalni lideri pozdravljaju intervenciju Damaska i pozivaju na predaju oružja. Situacija ostaje nestabilna, sa neizvjesnim ishodom - između bombardovanja, diplomatskih pokušaja i dubokih unutrašnjih podjela.