Rusija gomila armiju u svojoj bazi u Jermeniji sve više u poslednje vrijeme.
Ruska Federacija u poslednje vrijeme sve više gomila svoju armiju blizu granice sa Jermenijom na šta je Kijev upozorio prvi put početkom ove nedelje, piše "Euronews". Ukrajinska vojna obavještajna služba (HUR) saopštila je u nedelju 5. jula da je Moskva izdala novu naredbu o povećanju svojih snaga u bazi u Gjumriju kako bi povećala svoj značaj i uticaj na južnom Kavkazu.
Ministarstvo spoljnih poslova Jermenije se ubrzo oglasilo i demantovalo je ove navode ukrajinske službe. Ubrzo se HUR ponovo oglasio sa novim informacijama u kojima tvrde da je riječ o naredbi komandanta trupa Južnog okruga Oružanih snaga Ruske Federacije o "popunjavanju ruske vojne baze u Jermeniji".
"Telegram sadrži niz hitnih mjera za 'popunu' jedinica ruskog kontingenta izborom osoblja iz redova vojnika 8., 18., 49. i 58. kombinovanih armija Južnog vojnog okruga Oružanih snaga Rusije. Pored podsticanja međuetničkih sukoba, Moskva gradi svoje vojno prisustvo na Kavkazu. Vjerovatno je da je pogoršanje odnosa između Azerbejdžana i Rusije unaprijed pripremano", navodi se u saopštenju HUR-a.
Defence Intelligence of Ukraine Publishes russian Military Order on Troop Deployment to Armenia
— Defence Intelligence of Ukraine (@DI_Ukraine)July 7, 2025
:https://t.co/CwygZunDSlpic.twitter.com/Rs6uk6vunH
Zašto je Rusiji važna vojna baza Gjumri?
Gjumri je drugi po veličini grad u Jermeniji sa više od 100.000 stanovnika. Nalazi se oko 100 kilometara sjeverozapadno od glavnog grada Jerevana i strateški je pozicioniran na samo 3,5 kilometara od granice s Turskom, najbližim saveznikom Azerbejdžana.
Jermenija i Rusija su uspostavile 102. vojnu bazu tamo 1990-ih godina sa idejom da ruski vojnici štite granicu s Turskom, ali i da mogu brzo biti raspoređeni u region Karabaha u slučaju vojne akcije Azerbejdžana. To se nije desilo 2023. godine kada je Baku ponovo preuzeo punu kontrolu nad Karabahom posle munjevite vojne kampanje.
Prošle godine, 2024, Jermenija je zamrzla učešće u Kolektivnom bezbednosnom ugovoru (CSTO) koji predvodi Kremlj, što je ruski odgovor na NATO pakt. Premijer Nikol Pašinjan je prošle godine rekao da ne vidi “nikakvu prednost” u prisustvu ruskih trupa u Jermeniji, ali baza u Gjumriju je ostala netaknuta jer su se obje zemlje 2010. godine dogovorile da produže zakup baze do 2044. godine.