Sa više od 1.300 kilometara zajedničke granice sa Rusijom, Finska je ključna članica Istočnog krila NATO-a.
Finska pomno prati pojačane ruske vojne aktivnosti u blizini svoje granice sa Rusijom, upozorio je general-potpukovnik Vesa Virtanen, zamjenik načelnika generalštaba finskih oružanih snaga. Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada Rusija reorganizuje svoje vojne snage i gradi novu infrastrukturu duž granice NATO-a, što izaziva zabrinutost među savezničkim zemljama na istočnom krilu, piše Njuzvik.
Finska je 2023. godine postala članica NATO-a, zajedno sa Švedskom, napuštajući dugogodišnju politiku neutralnosti nakon ruske invazije na Ukrajinu. Sa više od 1.300 kilometara zajedničke granice sa Rusijom, Finska je ključna članica Istočnog krila NATO-a. Njen ulazak u alijansu udvostručio je dužinu granice NATO-a sa Rusijom, što je izazvalo oštre reakcije Kremlja, uključujući obnavljanje Lenjingradskog vojnog okruga.
Zemlje poput Estonije, Letonije, Litvanije i Poljske već godinama upozoravaju na prijetnju koju predstavlja Rusija, posebno ako se trupe koje su trenutno raspoređene u Ukrajini preusmjere ka granicama NATO-a. Osim toga, saveznici sve češće doživljavaju hibridne napade, kao što su sajber incidenti i narušavanje kritične infrastrukture, koji ne prelaze prag otvorenog sukoba, ali testiraju snagu alijanse.
Prema Virtanenu, Rusija je pre 2022. godine imala oko 20.000 vojnika i četiri rezervne brigade duž finske granice. "Sada Rusija gradi novu infrastrukturu i dovodi dodatne trupe u region što je prije moguće", rekao je on za njemački list Di Velt. Rusija je 2024. godine podijelila svoj Zapadni vojni okrug na Moskovski i Lenjingradski okrug, povećavajući broj trupa i osnivajući nove jedinice, kao što su 44. armijski korpus i 68. motorizovana streljačka divizija.
Estonska obavještajna služba izvijestila je da Rusija pokazuje zavidnu sposobnost brzog formiranja velikih vojnih jedinica. Na primer, 44. armijski korpus, formiran u blizini Estonije, biće stalno stacioniran duž finske granice. Prema riječima Peke Turunena, šefa finske vojne obavještajne službe, broj ruskih vojnika u regionu mogao bi da se udvostruči ili čak utrostruči u odnosu na period prije rata u Ukrajini.
Estonski ministar odbrane Hano Pevkur upozorio je da bi Rusija, u slučaju prekida sukoba u Ukrajini, mogla da preusmjeri stotine hiljada vojnika ka granicama NATO-a. "To znači da će ruska vojska imati višak snaga koje će vjerovatno biti raspoređene u našem susedstvu", rekao je Pevkur za Njuzvik.
Kako bi se suprotstavili ovoj prijetnji, baltičke države i Poljska jačaju svoju odbranu. Letonija, Litvanija i Estonija postavljaju mine i protivtenkovske prepreke, dok Poljska gradi "Istočni štit", projekat vrijedan više od 2,5 milijardi dolara. Finska je, pak, započela izgradnju ograde od 200 kilometara duž granice sa Rusijom, čiji se završetak očekuje za četiri godine.
Rusija ne prijeti samo konvencionalnim snagama. Prema Virtanenu, Moskva kontinuirano testira NATO-ov član 5 - klauzulu o kolektivnoj odbrani - kroz hibridne napade, uključujući sajber napade, ometanje GPS signala, dezinformacije i podsticanje migracije. "Rusija je veoma vješta u hibridnom ratovanju", upozorio je Virtanen.
Džejms Apaturaj, visoki zvaničnik NATO-a, potvrdio je da Rusija stoji iza većine hibridnih incidenata protiv članica alijanse. General Jirgen-Joakim fon Sandrart, bivši komandant multinacionalnog korpusa NATO-a u Poljskoj, istakao je da Rusija ima više načina da testira koheziju alijanse, što dodatno zabrinjava zemlje poput Finske i Estonije. Finski general Jane Jaakola rekao je prošle godine da je malo vjerovatan napad na NATO ako alijansa ostane ujedinjena.
Međutim, jedinstvo alijanse je dovedeno u pitanje skepticizmom nekih američkih zvaničnika, uključujući predsjednika Donalda Trampa, koji je doveo u pitanje privrženost Amerike NATO-u. Istočnoevropske zemlje, koje se oslanjaju na američku vojnu podršku, sada su dodatno zabrinute zbog otopljavanja odnosa između Vašingtona i Moskve.
Uprkos eskalaciji, Virtanen vjeruje da je neposredna prijetnja od napada malo vjerovatna, ali naglašava potrebu za stalnom pripravnošću. Finska pojačava nadzor i sarađuje sa drugim članicama NATO-a kako bi osigurala bezbjednost svojih granica. Istovremeno, satelitski snimci pokazuju da Rusija proširuje vojne objekte u blizini Finske, iako se ti resursi trenutno koriste prvenstveno za podršku ratu u Ukrajini.