SAD više nisu u prvom redu onih koji moraju da vode računa o prijetnji iz Moskve.
Suprotstavljanje ruskoj agresiji, jedna od ključnih tačaka u Nacionalnoj obrambenoj strategiji (2022.) tokom administracije Džoa Bajdena, tri godine kasnije Americi ne predstavlja veliki prioritet. To pokazuje tajni memorandum američkog ministra odbrane Pita Hegseta, do kojeg je došao Vašington post, koji otkriva da su neki djelovi dokumenta bukvalno kopi-pejst priručnika konzervativne Heritidž fondacije, koja je stajala iza Projekta 2025.
Dio o Rusiji je najzanimljiviji iz evropske perspektive, budući da reflektuje izjave koje je Donald Tramp plasirao nakon povratka u Bijelu kuću. Dok je Bajdenova administracija naglašavala značaj savezništva u borbi protiv Rusije, u Hegsetovim smjernicama SAD više nisu u prvom redu onih koji moraju da vode računa o prijetnji iz Moskve.
"NATO mora preuzeti daleko veću ulogu u podjeli tereta jer SAD neće moći da obezbijede snage čiji su prioriteti fokusirani negdje drugdje", navodi se u memorandumu. U njemu se izričito navodi da će Amerika podržati Evropu nuklearnim odvraćanjem Rusije, ali NATO "ne bi trebalo da računa na američke snage potrebne za odbranu domovine ili misije odvraćanja Kine".
Pritisak na saveznike
"Značajnija podjela tereta među evropskim zemljama će obezbijediti da NATO može pouzdano da odvrati ili pobijedi rusku agresiju čak i ako odvraćanje ne uspije i ako su Sjedinjene Države već uključene u primarni sukob u drugom regionu", dodaje se.
U dokumentu se predviđa da će Pentagon "rizikovati na drugim frontovima" i vršiti pritisak na saveznike u Evropi, na Bliskom istoku i u istočnoj Aziji da troše više na odbranu i da preuzmu glavninu uloge odvraćanja od pretnji iz Rusije, Irana i Sjeverne Koreje.
VP saznaje da su smjernice na devet stranica već dostavljene kongresnim odborima za nacionalnu sigurnost, kao i da su ih republikanci i demokrate oživjeli kao "zbunjujuće". Dok Hegset očekuje povlačenje vojnog prisustva u većem dijelu svijeta, uključujući Bliski istok, paralelno se odvijaju demonstracije vatrene moći i vazdušni udari na Hute u Jemenu. Tramp takođe upozorava Iran da ih smatra "potpuno odgovornim" za podršku Hutima i kaže da Vašington "neće biti nimalo ljubazan oko toga".
Štaviše, portparol Pentagona Šon Parnel prošle nedelje protumačio je takav stav prema Iranu kao ispravljanje Bajdenovih grešaka. Tvrdi da je bivši predsjednik "ohrabrio američke neprijatelje i otključao milijarde zamrznute imovine Iranu". Istovremeno, Hegsetov memorandum, koji je sredinom marta podeljen zvaničnicima Ministarstva odbrane, Iran uopšte ne smatra prioritetom.
"Želimo da budemo svuda i nigdje"
Umjesto toga, na vrhu liste nalazi se Kina. U dokumentu se naglašava da se SAD moraju pripremiti za potencijalni rat sa Pekingom, ali i da se "odbrani od prijetnji iz inostranstva", koje uključuju Grenland i Panamski kanal, odnosno "Trampove fiksacije", kako ih naziva Vašington post. Podsjetimo, Tramp je u petak rekao da SAD "moraju da imaju Grenland" i da "ne mogu bez njega", čime je eskalirao tenzije sa Danskom.
Kada je riječ o Kini, ističe se neophodnost odvraćanja te zemlje od zauzimanja Tajvana. Potencijalna invazija, navodi se u dokumentu, bio bi scenario koji bi imao prioritet nad svim drugim prijetnjama i preusmjerio bi američke vojne resurse ka Indo-pacifičkom regionu. Novinari Vašington posta razgovarali su sa pomoćnikom iz Kongresa koji je vidio memorandum i opisao ga kao "nedosledan".
"U smjernicama postoji očigledna tenzija između 'Želimo američku snagu i vojnu dominaciju u svijetu' i 'Želimo da budemo svuda, ali ne želimo da budemo nigdje'. Biće im teško da osmisle jasnu strategiju", rekao je on.