Rusija je predala spisak zahtjeva Sjedinjenim Državama.

Rusija je Sjedinjenim Državama predstavila listu zahtjeva za sporazum o okončanju rata protiv Ukrajine i resetovanju odnosa sa Vašingtonom, izjavile su za Rojters dvije osobe upoznate sa tim pitanjem.
Nije jasno šta je tačno Moskva uvrstila na svoju listu ni da li je spremna da se uključi u mirovne pregovore sa Kijevom prije nego što prihvati zahtjeve, navodi agencija.
Ruski i američki zvaničnici razgovarali su o uslovima tokom razgovora u protekle tri nedelje, rekli su izvori.
Oni su uslove Kremlja opisali kao široke i slične zahtjevima koje je ranije postavljao Ukrajini, SAD i NATO-u.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u srijedu da američki zvaničnici idu u Rusiju na razgovore o sporazumu između SAD i Ukrajine o 30-dnevnom prekidu vatre i putu ka mirovnim pregovorima.
Rusija nastoji da se pozabavi "osnovnim uzrocima" rata
Raniji ruski uslovi uključivali su nečlanstvo Ukrajine u NATO-u, sporazum da se ne raspoređuju strane trupe u Ukrajini i međunarodno priznanje tvrdnje predsjednika Vladimira Putina da Krim i četiri pokrajine pripadaju Rusiji.
Rusija je takođe posljednjih godina zahtijevala da SAD i NATO riješe ono što je nazvala "osnovnim uzrocima" rata, uključujući širenje NATO-a na istok.
Tramp čeka Putinov odgovor o tome da li će pristati na 30-dnevni prekid vatre koji je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao u utorak da bi prihvatio kao prvi korak ka mirovnim pregovorima.
Putinova posvećenost mogućem sporazumu o prekidu vatre i dalje je neizvjesna, a detalji tek treba da budu finalizovani.
Neki američki zvaničnici, poslanici i eksperti strahuju da bi Putin, bivši oficir KGB-a, iskoristio prekid vatre da pojača, kako kažu, pokušaj podjele Sjedinjenih Država, Ukrajine i Evrope i potkopavanja bilo kakvih pregovora.
U Kijevu je ukrajinski predsjednik Zelenski pozdravio ovonedeljni sastanak američkih i ukrajinskih zvaničnika u Saudijskoj Arabiji kao konstruktivan i rekao da bi potencijalni 30-dnevni prekid vatre sa Rusijom mogao da se iskoristi za sklapanje šireg mirovnog sporazuma.
Ograničenje vojnih operacija SAD i NATO od istočne Evrope do centralne Azije
Moskva je postavila mnoge od ovih sličnih zahtijeva u protekle dvije decenije, a neki su čak ušli u zvanične pregovore sa SAD i Evropom.
Moskva je o njima prethodno razgovarala sa Bajdenovom administracijom na nizu sastanaka krajem 2021. i početkom 2022. godine, dok je desetine hiljada ruskih vojnika bilo na ukrajinskoj granici i čekalo naređenje za invaziju.
Oni su uključivali zahtjeve koji bi ograničili vojne operacije SAD i NATO-a od istočne Evrope do centralne Azije.
Iako je odbacila neke od uslova, Bajdenova administracija je nastojala da spriječi invaziju sarađujući sa Rusijom na nekoliko od njih, prema dokumentima američke vlade koje su pregledali Rojters i više bivših američkih zvaničnika. Napor je propao i Rusija je napala 24. februara 2022.
Američki i ruski zvaničnici rekli su posljednjih nedelja da bi nacrt sporazuma o kojem su Vašington, Kijev i Moskva razgovarali u Istanbulu 2022. godine mogao da bude polazna tačka za mirovne pregovore.
Rusija je u tim razgovorima zahtijevala da Ukrajina napusti svoje NATO ambicije i prihvati stalni status bez nuklearnog oružja. Zahtijevali su i veto na postupke zemalja koje žele da pomognu Ukrajini u slučaju rata.
Trampova administracija nije objasnila kako se približava pregovorima sa Moskvom. Dvije strane, podsjeća Rojters, vode dva odvojena razgovora - jedan o resetovanju američko-ruskih odnosa, a drugi o mirovnom sporazumu u Ukrajini.
(Jutarnji/MONDO)