Njemačka i Poljska kreću u akciju koja je dosad bila nezamisliva.
Velika spoljnopolitička promjena američkog predsjednika Donalda Trampa primorava Evropu da hitno razmotri odbrambene alternative. Između ostalog, to tjera Njemce da razmotre razvoj nuklearnog oružja, nešto što su SAD dugo željele da izbjegnu, piše "The Wall Street Journal".
Najvjerovatniji budući njemački kancelar, lider demohrišćana Fridrih Merc, rekao je da bi Njemačka trebalo da vodi pregovore o proširenju francuskog i britanskog nuklearnog štita za cjielu Evropu. U intervjuu za "Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung", na pitanje da li Njemačka treba da ima svoj nuklearni arsenal, Merc je rekao da "za to danas nema potrebe". To znači da on nije isključio tu ideju, ukazuje WSJ. Tako je Donald Tramp uspio da razbije dugogodišnji tabu najavom da više neće slati vojnu i obavještajnu pomoć Ukrajini i svojim iznenađujućim okretanjem ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu .
Bezbjednosni jaz
Za razliku od Francuske i Velike Britanije, Njemačka se oslanjala na američke vojne baze na svom tlu. Njemačka je potpisnica Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, koji joj zabranjuje razvoj nuklearnog oružja i spriječava druge potpisnice da joj pomognu u tome. Takođe se odrekla nuklearnog oružja u sporazumu koji je otvorio put ponovnom ujedinjenju. Američko taktičko nuklearno oružje je sada uskladišteno u vazduhoplovnoj bazi Buhel u zapadnoj Njemačkoj, spremno za upotrebu od strane njemačkog vazduhoplovstva ako predsjednik SAD izda takvo naređenje, prenosi WSJ.
Vašington nije najavio da želi da povuče trupe iz Evrope, ali je Tramp pokušao da to učini u svom prvom mandatu. Poslije Trampovog spoljnopolitičkog zaokreta, nigdje u Evropi osjećaj napuštenosti nije tako opipljiv kao u Njemačkoj, navodi list.
"Treba nam atomska bomba": Dvije evropske sile donose odluku koja mijenja sve, haos poslije Trampove najave
Da bi popunila bezbjednosni jaz, Njemačka ima četiri opcije, kaže analitičar Kristijan Moling iz Bertelsman fondacije: Amerikanci nastavljaju da održavaju svoje nuklearno odvraćanje na evropskom tlu; Evropljani preuzimaju američki arsenal na evropskom tlu; neka mješavina te dvije varijante; i, četvrto rješenje, da Evropljani pokušaju da nadoknade američko povlačenje konvencionalnim snagama. Sve ovo je rizično, kaže Moling.
Makronova ponuda
Merc se ove nedelje dogovorio sa budućim koalicionim partnerima da odustanu od zabrane zaduživanja u vojne svrhe. Njemački konzervativni poslanik Tomas Silberhorn kaže da je Rusija ranije prijetila nuklearnom eskalacijom.
"Mi Evropljani moramo ozbiljno da shvatimo ovu nuklearnu prijetnju i da se suočimo sa njom nuklearnim odvraćanjem. Do sada su to pružale SAD, a sada razgovaramo da li to možemo da organizujemo na evropskom nivou, sa Francuskom i Velikom Britanijom. Francuski predsjednik Emanuel Makron najavio je u televizijskom obraćanju ove nedelje da će započeti stratešku diskusiju o proširenju nuklearnog štita Francuske na evropske saveznike.
Makron je i ranije nudio takve razgovore, ali su ga Njemci ignorisali. On je ponovio da je Francuska spremna da upotrijebi svoje nuklearno oružje da zaštiti svoje evropske partnere. Francuska i Velika Britanija već imaju minimalno kredibilno nuklearno odvraćanje, ali su uvijek djelovale uz američku podršku u pozadini, kaže Aleksandar Bolfras sa Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS). Politikolog Maksimilijan Terhale je prošle godine iznio ideju da Njemačka treba da ponudi SAD da otkupi oko 1.000 trenutno neaktivnih strateških nuklearnih bojevih glava.
Poljska takođe želi atomsku bombu
Poljska bi takođe željela svoje nuklearno oružje, rekao je premijer Donald Tusk.
"Danas je jasno da bismo bili bezbjedniji kada bismo imali sopstveni nuklearni arsenal, to je nesporno. U svakom slučaju, put do toga bi bio veoma dug i morao bi da postoji konsenzus", rekao je Tusk.
Poljska ove godine planira da potroši 4,7 odsto svog BDP-a na odbranu, što je najveći udeo u NATO-u, podsjeća britanski "The Guardian". Tusk je poslanicima rekao da bi vojna potrošnja trebalo da se poveća na pet odsto BDP-a. Donald Tusk je pred Sejmom najavio da želi veliku i jaku vojsku. On je u obraćanju parlamentu rekao da ukrajinska vojska ima 800.000 vojnika, dok Rusija ima oko 1,3 miliona. Zbog toga Tusk želi da poveća vojsku na 500.000 vojnika, uključujući i rezerviste, umjesto sadašnjih 200.000.
On je obećao da će detalje novog plana saopštiti u narednim mjesecima.
"Pokušaćemo da pripremimo model do kraja ove godine da svaki odrasli muškarac u Poljskoj bude obučen u slučaju rata, tako da ova rezerva bude adekvatna potencijalnim prijetnjama", rekao je on u Sejmu.
Pored organizovanja rezervnog sastava, rezervisti bi prošli intenzivnu obuku kako bi po potrebi bili visoko funkcionalni. Tusk je rekao da i žene mogu da prođu vojnu obuku, ali je "rat i dalje u velikoj mjeri u domenu muškaraca".
Donald Tusk je rekao da pažljivo razmatraju francuski predlog da se Evropa uključi pod svoj nuklearni kišobran. Za njih je od velikog značaja pitanje šta to znači u smislu autoriteta. On je upozorio da je Ukrajina napadnuta nakon što se oslobodila sopstvenog nuklearnog arsenala.
Poljska je povećala vojnu potrošnju od ruske invazije na Ukrajinu. Potpisala je ugovore sa SAD za nabavku oružja u vrijednosti od oko 20 milijardi dolara: kupuje 250 borbenih tenkova M1A2 Abrams, 32 aviona F-35, 96 helikoptera Apače, projektile Javelin i artiljerijske raketne sisteme. Od Južne Koreje kupuje tenkove K2 i lake borbene avione FA-50.
(Jutarnji/MONDO)