Rusija ima dvije baze u Siriji - pomorsku bazu Tartus na Sredozemnom moru, koja je nasleđe Sovjetskog Saveza, i vojni aerodrom Hmeimim, uspostavljen 2015. godine.
Nakon pobjede islamističkih pobunjenika u Siriji i bjekstva predsjednika Bašara el Asada, hoće li Rusija izgubiti svoja dva vojna uporišta u toj zemlji? Pitanje ostaje otvoreno, a odgovor se još ne nazire, piše Dojče vele. Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov rekao je u ponedeljak da je "prerano" govoriti o tome.
Ruski mediji javili su da su islamisti koji su preuzeli vlast u Siriji, predvođeni grupom Hajat Tahrir al-Šam (HTS), Moskvi dali garancije za bezbjednost vojnih baza. Nema potvrde iz drugih izvora. Rusija ima dvije baze u Siriji - pomorsku bazu Tartus na Sredozemnom moru, koja je nasleđe Sovjetskog Saveza, i vojni aerodrom Hmeimim, uspostavljen 2015. godine.
"Trenutno se u Hmeimimu može vidjeti aktivnost transportnih aviona, ali ne u mjeri koja bi ukazivala na potpunu evakuaciju. Ruski brodovi su trenutno u Sredozemnom moru na manevrima, ali ne daleko od Tartusa. Smatram da Rusija iza kulisa pregovara kako bi zadržala baze u Siriji, Da su ih napustili, evakuacija bi već bila u toku", kaže Gustav Gresel, bivši ekspert Evropskog savjeta za spoljne odnose (ECFR).
Austrijski vojni istoričar pukovnik Markus Rajzner smatra da je pomorska baza u Tartusu "strateški važnija" za Rusiju jer omogućava "raspoređivanje snaga u Sredozemnom moru". Vazdušna baza Hmeimim bila je potrebna Moskvi da podrži Asadov režim protiv pobunjenika. "Ali te potrebe sada nema", objašnjava Rajzner.
Britanski politikolog Mark Galeoti, autor knjige "Putinovi ratovi", smatra da su obije baze "veoma važne za ruske aktivnosti u Sredozemlju i Africi. Zanimljivo je koliko su brzo pokušali da postignu dogovor sa HTS-om", dodao je Galeoti. Nedavno je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov nazvao tu grupu "teroristima", ali je prošlog vikenda Moskva počela da ih naziva "pobunjenicima". Galeoti primjećuje da je ton Moskve prema islamistima u Siriji postao "mnogo mekši", čak i prije Asadovog pada.
Šta Moskva može da ponudi pobunjenicima?
"Rusija se vjerovatno nada dogovoru sa HTS-om", kaže Galeoti. Ali šta Moskva može da ponudi? Pobunjenici, iako imaju podršku Turske, "ne žele da budu turski pioni" i potrebni su im saveznici i odnosi sa drugim zemljama, smatra on. Rusija bi tu mogla da igra važnu ulogu. "Rusi su prilično cinični i pragmatični, što daje mogućnost HTS-u da diverzifikuje svoju zavisnost od Ankare", dodaje britanski stručnjak. On takođe podsjeća da Rusija nije samo vojno prisutna u Siriji, već ima i bliske ekonomske veze.
Burcu Ozcelik, ekspert za Bliski istok u britanskom institutu RUSI, ne vjeruje da će sirijski pobunjenici brzo udovoljiti ruskim željama. "Veoma je sumnjivo da će HTS požuriti kako bi bio percipiran kao saveznik Vladimira Putina ili da da zeleno svijetlo za dugoročno rusko vojno prisustvo na sirijskoj obali Sredozemnog mora. Pogotovo imajući u vidu činjenicu da je Asad dobio azil na ruskoj teritoriji. Ozčelik predviđa duge pregovore u kojima će regionalni akteri, Rusija i Iran, pokušati da prilagode svoju spoljnu politiku prema Siriji", ocjenjuje Ozčelik.
Kuda će ruska vojska iz Sirije?
Ako ruska vojska ipak napusti Siriju, čak i postupno, kuda bi mogla otići? "Oni nemaju dobre opcije", kaže Mark Galeoti. Prema njegovom mišljenju, Sirija pod Asadom je bila veoma zavisna od Moskve, a slično mjesto u regiji ne postoji.
Među mogućim opcijama najčešće se pominje Libija, gdje Rusija održava kontakte sa generalom Halifom Haftarom. Na njegovoj strani su se borili ruski plaćenici iz grupe Vagner. Zapadni mediji su izvjestili o navodnoj namjeri Rusije da uspostavi pomorsku bazu u Libiji, koja bi mogla da bude u Tobruku, spekuliše Markus Rajzner.
Mark Galeoti smatra da se ova opcija neće brzo realizovati jer tamo nema infrastrukture. Isto važi i za Sudan, sa kojim Moskva već godinama pregovara o pomorskoj bazi na Crvenom moru. "Gdje god da odu, Libija, Mali, Sudan, neće imati uslove kao u Siriji", kaže ekspert.
Ograničeni učinci na rat u Ukrajini
Takođe se postavlja pitanje: ako Rusija povuče svoje trupe iz Sirije, šta to znači za ruski rat protiv Ukrajine?"Ako ćemo biti iskreni, efekti su zanemarljivi", kaže Galeoti. Prema njegovim riječima, broj vojnika koje Moskva može da prebaci iz Sirije na ukrajinski front je beznačajan.
A Gustav Gresel tvrdi: "Dobre vijesti za Ukrajinu (iz Sirije) su ograničene. Rusija nema ni sposobnost ni želju da otvori drugi front dok vodi sveopšti rat protiv Ukrajine. Od slabljenja Irana zbog izraelskih udara Ukrajina neće osetiti opipljivu korist", smatra stručnjak. Jedina konkretna pozitivna posljedica po Kijev mogla bi da bude "da neki ljudi na Zapadu postanu hrabriji" i da "Putinova slabost ostavi utisak na Trampa", zaključuje Gresel. Ali i to za njega ostaje otvoreno pitanje, piše Dojče vele.