U Viminacijumu, uz fosile preistorijskih divova izronile rimske grobnice. Otkriven najfiniji zlatni nakit.
Misterijama u Viminacijumu nema kraja - arheolozi su u četvrtak na mjestu gdje to niko nije očekivao, u podnožju brijega Nosak gdje su pronašli fosile mamuta, otkrili rimske grobnice iz drugog i trećeg vijeka naše ere, pišu "Novosti".
U njima su pronađeni izuzetno vrijedni komadi finog nakita, uljane lampe koje su pokojnicima osvjetljavale put na drugi svijet i drugi antički predmeti. Otkrićima tu nije bio kraj, jer je nedaleko od nekropole, u padini lesnog brda s grobljem mamuta, otkriven i misteriozni „industrijski kompleks“ s ostacima ogromnih peći za koje se tek utvrđuje čemu su služile.
"Sve do sada vjerovalo se da je ovdje bila močvara van grada Viminacijuma, a sada se sve okrenulo naglavačke i očekujemo otkrivanje velike nekropole", kaže arheolog mr Ilija Danković. "Pošto su se Rimljani sahranjivali duž puteva, najvjerovatnije se ovdje negdje nalazi i put ka istaknutom logoru-karauli lederati, današnjem Ramu, koga već dugo tražimo".
Arheologe iznenađuje što se nekropola nalazi na mjestu s koga je rudarski bager očistio podnožje lijesnog brda, u kome se oko 100 metara dalje nalaze fosili mamuta. I na zasječenoj kosini brda pojavili su se rimski grobovi, ali i zagonetni kompleks kružnih peći kraj kojih se podižu zarušene konstrukcije od masivnog tesanog kamena.
"Ova otkrića pokazuju da smo se prevarili kad smo rekli da je Viminacijum bio veliki grad koji se prostirao na oko 400 hektara", kaže prof dr Miomir Korać, direktor Arheološkog projekta Viminacijum.
"Viminacijum je bio metropola koja se prostirala na više od 450 hektara! Groblje je prava misterija jer su pokojnici izuzetno blizu jedan do drugog, neki od njih su kremirani, a drugi sahranjeni, što nije uobičajeno da se radi na istom prostoru. Prve pronađene grobnice bile su opljačkane još u antičkom periodu, a onda smo naišli na nedirnut dječiji grob u kome je bio izuzetno fini zlatni nakit - prsten i naušnice ukrašeni zelenim dragim kamenjem, pa očekujemo da će biti još takvih netaknutih grobova".
U potrazi za novim otkrićima stručnjaci Arheološkog instituta SANU neumorno rade u žutoj ravnici nalik na površinu Mjeseca koju su napravili ogromni rudarski bageri. Oni se bore s vrućinom od četrdestak stepeni u površinskom kopu uglja Drmno i oblacima sitne lijesne prašine koju vjetar ponovo diže u vazduh posle nekoliko stotina hiljada godina, kad su je do ovdje prvi put donijeli orkani s evropskih lednika. Les se uvlači u najsitnije pore i peče grlo, ali arheolozi ne odustaju i sve dublje se ukopavaju u lijesni brijeg u potrazi za mamutima.
"Dio kljove koji smo do sada oslobodili dug je 1,85 metara, a još uvijek nismo stigli do njene polovine", kaže mr Nemanja Mrđić.
"Iz lijesa smo iskopali i nekoliko ogromnih pršljenova i kostiju, ali sve ovo je tek početak. Za ovaj teren se smatralo da je arheološki jalov, a sad iz dana u dan imamo nova otkrića i očekujemo da se tako nastavi", kaže on za "Novosti".
Arheolozi naglašavaju da su na novootkrivenom antičkom groblju ponovo pronašli pokojnika zalivenog u kreč, što nije zabilježeno ni na jednoj drugoj rimskoj nekropoli, osim viminacijumskoj koja je bila ogromna i koristila se oko 500 godina. Oni pretpostavljaju da je pokojnik bio žrtva neke zaraze zbog koje je poliven živim krečom, ali jednostavno nemaju s čim da uporede ovakav način sahranjivanja, jer nije viđen ni na jednom drugom lokalitetu.
(MONDO)