Evropski i australijski naučnici otkrili su četiri nova gena koji se povezuju s najčešćim oblikom migrene, što upućuje na njen nasledni karakter.
Naučnici, okupljeni u međunarodnom konzorcijumu za istraživanje genetike glavobolja, otkrili su te genetske varijante u genomu 4.800 ljudi koji boluju od migrene bez aure, odnosno neuroloških znakova koji prethode glavobolji poput smetnji vida, obliku na koji otpada tri četvrtine napada migrene. Ove genetske varijante nisu pronađene u uporednoj grupi od 7.000 ljudi koji ne pate od migrene.
Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Genetics je potvrdilo postojanje još dva gena za sklonost ka migreni koji su identifikovani u jednom ranijem istraživanju.
Migrena u prosjeku pogađa svaku šestu ženu i svakog osmog muškarca i čest je razlog izostanaka s posla.
Novi geni identifikovani u istraživanju idu u prilog argumentima da nepravilno funkcioniranje molekula koje prenose signale između nervnih ćelija u mozgu doprinosi pojavi migrena. Osim toga, dva od tih gena podupiru pretpostavku o mogućoj ulozi krvnih sudova kod osoba koje pate od migrene.
Migrena je neurološko oboljenje karakteristično za oko deset odsto populacije, pri čemu se kod žena javlja tri puta češće nego kod muškaraca.
Radi se jakoj glavobolji koja se javlja periodično, a bol uglavnom zahvata polovinu glave i često je praćen mučninom, povraćanjem i poremećajem vida.
Migrenozne glavobolje su vrlo često u vezi sa menstrualnim ciklusom ili menopauzom, za vrijeme trudnoće javljaju se vrlo rijetko, a mogu ih uzrokovati i psihički stres, fizički napor, meteorološki uslovi ili nagle promjene vremena, konzumiranje određene vrste hrane, alkohola...
Terapija migrene podrazumijeva terapiju ljekovima - liječenje akutnog napada migrene i prevenciju napada, promenu načina života i ishrane, psihoterapiju, akupunkturu.
(Tanjug)