Evropska unija (EU) želi mir u Ukrajini, kazao je visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj, navodeći da su podrška diplomatskom pristupu i nastavak vojne podrške Ukrajini jednako važni za postizanje mira.
Borelj će, tokom vikenda, prisustvovati Mirovnom samitu za Ukrajinu, koji se održava u Švajcarskoj, a koji nije platforma za direktne pregovore između Ukrajine i Rusije, već mu je cilj pronalaženje, među zemljama učesnicama, zajedničkih parametara za mir, utemeljenih na međunarodnom pravu i Povelji Ujedinjenih nacija (UN).
Kako prenosi Al Džazira, Borelj je u blogu kazao da će se na Samitu baviti i određenim praktičnim pitanjima koja zahtijevaju angažman Rusije, kao što je unapređenje nuklearne bezbjednosti, olakšavanje razmjene zarobljenika i osiguranje povratka velikog broja ukrajinske djece koja su oteta i odvedena u Rusiju.
“Fokus će biti i na obezbjeđivanju slobodne plovidbe, zaštiti crnomorske lučke infrastrukture”, rekao je Borelj.
On je kazao da se uticaj agresije na Ukrajinu proteže znatno dalje od njenih granica.
“Prolongirani ili zamrznuti sukob produžio bi nestabilnost i ugrozio globalnu bezbjednost snabdijevanja hranom i ekonomsku stabilnost”, ocijenio je Borelj.
On smatra da bi napredak u tim oblastima mogao vremenom otvoriti mogućnosti za razgovore s Rusijom u drugim oblastima.
Borelj je istakao da su taj rat i njegov ishod od egzistencijalnog značaja za Ukrajinu, ali i za evropsku bezbjednost.
“Svaki prekid vatre koji bi Rusiji dopustio da zadrži svoj represivni režim na okupiranim teritorijama predstavljao bi nagradu za agresiju, podrivanje međunarodnog prava i ohrabio dalje teritorijalno širenje Rusije”, rekao je Borelj.
Kako je naveo, svi izvještaji UN od 2022. godine sadrže brojne dokaze o brutalnoj represiji nad Ukrajincima i o sistematskim kršenjima ljudskih prava u okupiranoj Ukrajini.
“Rusija je izabrala da vodi ničim izazvan rat, vođena imperijalnim težnjama, dok je Ukrajina primorana da se bori i brani svoje puko pravo na postojanje”, rekao je Borelj.
On je kazao da niko ne žudi za mirom više od Ukrajinaca, ali da su ispravni uslovi za mir važni kako za Ukrajinu, tako i za cijeli svijet.
On je podsjetio da je ruski predsjednik Vladimir Putin prije nekoliko dana u Sankt Peterburgu ponovio da teži potpunoj pobjedi na bojnom polju i da ne vidi nikakvu potrebu za hitnim okončanjem rata.
“Prije samo nekoliko sedmica pokrenuo je novu ofanzivu na Harkov. Njegovi projektili su uništili veliki dio energetske infrastrukture Ukrajine i svakodnevno ubijaju ukrajinske civile”, naveo je Borelj.
U međuvremenu, kako je dodao, izaslanici Putina obilaze svijet i odvraćaju zemlje od učešća u Samitu za mir.
“Rusija očigledno nije spremna za pregovore u dobroj namjeri i svaki prekid vatre bi iskoristila za ponovno naoružavanje i napad”, upozorio je Borelj.
Prema njegovim riječima, ruski narativi o miru nijesu ništa drugo do prikriveni pokušaji legitimizovanja ruskog osvajačkog rata za proširenje teritorija.
“Stoga najava Rusije da neće prisustvovati samitu u Švajcarskoj, čak i ako bude pozvana, nije neočekivana”, dodao je Borelj.
On je istakao da učešće skoro sto zemalja i organizacija iz Azije, Bliskog istoka, Afrike i Latinske Amerike ukazuje na snažnu međunarodnu podršku okončanju rata na osnovu Povelje UN-a.
To je, smatra Borelj, od ključne važnosti za ohrabrenje Ukrajine, kao žrtve ruske agresije, prije bilo kakvog eventualnog angažmana sa Rusijom.
“Iako će se na Samitu raspravljati i o drugim prijedlozima, vjerujemo da ukrajinska formula za mir od deset tačaka i dalje predstavlja najvjerodostojniji osnov za buduće mirovne pregovore", rekao je Borelj.
Prema njegovim riječima, prijedlozi koji se ne pozivaju na Povelju UN-a i zanemaruju politički suverenitet, teritorijalni integritet i pravo Ukrajine na samoodbranu predstavljali bi nagradu za agresora i legitimizaciju ruskih pokušaja nasilne promjene granica.
Kako je dodao, takvi predlozi ne mogu osigurati trajni mir.
“Nepojavljivanje Kine u Švajcarskoj i njena nastojanja da odvrati druge od učešća ne idu u prilog kineskim tvrdnjama o neutralnosti”, naveo je Borelj.
On je kazao da EU želi mir u Ukrajini i dodao da bi diplomatsko rješenje koje bi poštovalo međunarodne norme naišlo na podršku svih država članica Unije.
Paralelno s tim, dodao je Borelj, moraju nastaviti sa pružanjem vojne podrške, u skladu s inherentnim pravom Ukrajine na samoodbranu, kako je navedeno u članu 51. Povelje UN-a.
“S obzirom na to da Putin ne pokazuje nikakvu volju za pregovorima u dobroj vjeri, nastavak vojne podrške Evrope Ukrajini ostaje jednako važan za postizanje mira u Ukrajini kao i naša podrška diplomatskom pristupu”, istakao je Borelj.
On je kazao da se ratovi često završavaju mirovnim sporazumima, ali da je sadržaj ovog mirovnog sporazuma od ključnog značaja za sigurnost Evrope i svijeta, ali i za međunarodni poredak zasnovan na pravilima.
“Neka Samit o miru u Švajcarskoj bude prvi korak prema pravednom miru u Ukrajini, zasnovan na Povelji UN-a”, poručio je Borelj.
Borelj će, tokom vikenda, prisustvovati Mirovnom samitu za Ukrajinu, koji se održava u Švajcarskoj, a koji nije platforma za direktne pregovore između Ukrajine i Rusije, već mu je cilj pronalaženje, među zemljama učesnicama, zajedničkih parametara za mir, utemeljenih na međunarodnom pravu i Povelji Ujedinjenih nacija (UN).
Kako prenosi Al Džazira, Borelj je u blogu kazao da će se na Samitu baviti i određenim praktičnim pitanjima koja zahtijevaju angažman Rusije, kao što je unapređenje nuklearne bezbjednosti, olakšavanje razmjene zarobljenika i osiguranje povratka velikog broja ukrajinske djece koja su oteta i odvedena u Rusiju.
“Fokus će biti i na obezbjeđivanju slobodne plovidbe, zaštiti crnomorske lučke infrastrukture”, rekao je Borelj.
On je kazao da se uticaj agresije na Ukrajinu proteže znatno dalje od njenih granica.
“Prolongirani ili zamrznuti sukob produžio bi nestabilnost i ugrozio globalnu bezbjednost snabdijevanja hranom i ekonomsku stabilnost”, ocijenio je Borelj.
On smatra da bi napredak u tim oblastima mogao vremenom otvoriti mogućnosti za razgovore s Rusijom u drugim oblastima.
Borelj je istakao da su taj rat i njegov ishod od egzistencijalnog značaja za Ukrajinu, ali i za evropsku bezbjednost.
“Svaki prekid vatre koji bi Rusiji dopustio da zadrži svoj represivni režim na okupiranim teritorijama predstavljao bi nagradu za agresiju, podrivanje međunarodnog prava i ohrabio dalje teritorijalno širenje Rusije”, rekao je Borelj.
Kako je naveo, svi izvještaji UN od 2022. godine sadrže brojne dokaze o brutalnoj represiji nad Ukrajincima i o sistematskim kršenjima ljudskih prava u okupiranoj Ukrajini.
“Rusija je izabrala da vodi ničim izazvan rat, vođena imperijalnim težnjama, dok je Ukrajina primorana da se bori i brani svoje puko pravo na postojanje”, rekao je Borelj.
On je kazao da niko ne žudi za mirom više od Ukrajinaca, ali da su ispravni uslovi za mir važni kako za Ukrajinu, tako i za cijeli svijet.
On je podsjetio da je ruski predsjednik Vladimir Putin prije nekoliko dana u Sankt Peterburgu ponovio da teži potpunoj pobjedi na bojnom polju i da ne vidi nikakvu potrebu za hitnim okončanjem rata.
“Prije samo nekoliko sedmica pokrenuo je novu ofanzivu na Harkov. Njegovi projektili su uništili veliki dio energetske infrastrukture Ukrajine i svakodnevno ubijaju ukrajinske civile”, naveo je Borelj.
U međuvremenu, kako je dodao, izaslanici Putina obilaze svijet i odvraćaju zemlje od učešća u Samitu za mir.
“Rusija očigledno nije spremna za pregovore u dobroj namjeri i svaki prekid vatre bi iskoristila za ponovno naoružavanje i napad”, upozorio je Borelj.
Prema njegovim riječima, ruski narativi o miru nijesu ništa drugo do prikriveni pokušaji legitimizovanja ruskog osvajačkog rata za proširenje teritorija.
“Stoga najava Rusije da neće prisustvovati samitu u Švajcarskoj, čak i ako bude pozvana, nije neočekivana”, dodao je Borelj.
On je istakao da učešće skoro sto zemalja i organizacija iz Azije, Bliskog istoka, Afrike i Latinske Amerike ukazuje na snažnu međunarodnu podršku okončanju rata na osnovu Povelje UN-a.
To je, smatra Borelj, od ključne važnosti za ohrabrenje Ukrajine, kao žrtve ruske agresije, prije bilo kakvog eventualnog angažmana sa Rusijom.
“Iako će se na Samitu raspravljati i o drugim prijedlozima, vjerujemo da ukrajinska formula za mir od deset tačaka i dalje predstavlja najvjerodostojniji osnov za buduće mirovne pregovore", rekao je Borelj.
Prema njegovim riječima, prijedlozi koji se ne pozivaju na Povelju UN-a i zanemaruju politički suverenitet, teritorijalni integritet i pravo Ukrajine na samoodbranu predstavljali bi nagradu za agresora i legitimizaciju ruskih pokušaja nasilne promjene granica.
Kako je dodao, takvi predlozi ne mogu osigurati trajni mir.
“Nepojavljivanje Kine u Švajcarskoj i njena nastojanja da odvrati druge od učešća ne idu u prilog kineskim tvrdnjama o neutralnosti”, naveo je Borelj.
On je kazao da EU želi mir u Ukrajini i dodao da bi diplomatsko rješenje koje bi poštovalo međunarodne norme naišlo na podršku svih država članica Unije.
Paralelno s tim, dodao je Borelj, moraju nastaviti sa pružanjem vojne podrške, u skladu s inherentnim pravom Ukrajine na samoodbranu, kako je navedeno u članu 51. Povelje UN-a.
“S obzirom na to da Putin ne pokazuje nikakvu volju za pregovorima u dobroj vjeri, nastavak vojne podrške Evrope Ukrajini ostaje jednako važan za postizanje mira u Ukrajini kao i naša podrška diplomatskom pristupu”, istakao je Borelj.
On je kazao da se ratovi često završavaju mirovnim sporazumima, ali da je sadržaj ovog mirovnog sporazuma od ključnog značaja za sigurnost Evrope i svijeta, ali i za međunarodni poredak zasnovan na pravilima.
“Neka Samit o miru u Švajcarskoj bude prvi korak prema pravednom miru u Ukrajini, zasnovan na Povelji UN-a”, poručio je Borelj.