Prema pisanju NYT, Bijela kuća razmatra uvođenje sankcija protiv jedne od najbrutalnijih vojnih jedinica u Izraelu.
Vašington ozbiljno razmatra mogućnost uvođenja sankcija nekolicini pripadnika izraelskih vojnih jedinica optuženih za kršenje ljudskih prava na Zapadnoj obali, navode dobro obavješteni izvori američkog New York Times-a. Bio bi to još jedan potez bez presjedana koji bi dokazao u kojoj meri su se zakomplikovali odnosi između ključnih strateških saveznika.
Između ostalog, radi se o jedinici Necah Jehuda, koju čine ultraortodoksni Jevreji, čija vjerska uvjerenja zahtevaju da muškarci u vojnoj službi budu odvojeni od žena (u Izraelu i žene služe vojsku), zbog čega su drugi radikali počeli da im se pridružuju tokom godina, pa je cijela jedinica postala poznata kao jedna od najbrutalnijih u Izraelu. Brojna udruženja za zaštitu ljudskih prava godinama su slala pisma izraelskoj vladi sa upozorenjem na umiješanost dotične vojne grane, ali njihove javne apele vlast u Tel Avivu i dalje ignorišu.
Poslednje upozorenje Benjaminu Netanijahuu je navodno poslala Bajdenova administracija, jer je došlo do drastičnog porasta nasilja u okviru antiterorističkih operacija na Zapadnoj obali. Prema nekim procjenama, od početka rata u Gazi tamo je ubijeno više od 500 Palestinaca. Zbog najnovijeg talasa izraelske raketne vatre na tom području, u kojoj je poginulo najmanje 10 civila, ovog vikenda organizovan je generalni štrajk na Zapadnoj obali. SAD razmatraju mogućnost pozivanja na tzv. Lihijeve zakone iz 1997. godine, koji zabranjuju stranim vojnim jedinicama optuženim za kršenje ljudskih prava da primaju američku logističku, finansijsku i drugu pomoć.
Ova vijest je stigla samo nekoliko dana nakon što je američki Kongres usvojio pakete pomoći za međunarodnu pomoć, uključujući 26 milijardi dolara za Izrael. Ukoliko sankcije zaista budu uvedene, mogućnost dobijanja pomoći dovodi se u pitanje, što je razbesnelo izraelsku vladu. Premijer Netanjahu je navodno tu informaciju ocenio kao "vrhunac apsurda i novo dno Bajdenove administracije", nakon čega nije gubio vreme objavljujući na društvenim mrežama da će u slučaju takvog razvoja događaja i sam biti primoran da preduzme strože mere prema Vašingtonu.
Američki šef diplomatije Entoni Blinken i izraelski ministar odbrane Joav Galant zaključili su ovog vikenda posle telefonskog sastanka da svoje sledeće poteze moraju da povuku veoma pažljivo, jer svaki njihov korak pomno prate ne samo njihovi strateški saveznici, već i, još pomnije, njihovi protivnici. Uvođenju sankcija protivi se i Beni Ganc, nekadašnji ministar odbrane. On smatra da bi američko uvođenje sankcija izraelskim vojnim zvaničnicima bilo opasan presedan koji bi nepovratno zagadio bilateralne odnose ključnih strateških partnera.
Američko-izraelski odnosi su trenutno veoma komplikovani. Iako je Bajden prošlog mjeseca formalno prešao Rubikon i, podstaknut raketnim napadom na humanitarni konvoj u kojem je ubijeno sedam stranih dobrovoljaca, osudio je izraelsku vladu, prošlog vikenda je bio primoran da ponovo pritekne u pomoć Tel Avivu, nakon što je Iran ispalio više od 300 raketa i dronova na Izrael. To je bio prvi put da je iranska raketa ušla na teritoriju Izraela i time prešla još jednu crvenu liniju na Bliskom istoku, regionu u kojem Bajdenova administracija već šest mjeseci očajnički i po svaku cijenu pokušava da spriječi nepotrebnu dalju eskalaciju sukoba.
Oštro osuđujući iranski napad i nudeći logističku i obaveštajnu podršku u saniranju iranskog napada, Bajden je ponovo privremeno stao na stranu Netanjahuove vlade. Međutim, čim je postalo jasno da je preko 99 odsto raketa uspješno presretnuto, u velikoj mjeri zahvaljujući izraelskoj sofisticiranoj protivraketnoj odbrani i pravovremenim obaveštajnim podacima, Bajden je jasno stavio do znanja da nema planova da se nosi sam sa Teheranom, što je značajno smanjilo manevarski prostor izraelske vlade da isplanira odmazdu.
NYT piše da je Netanjahuova vlada prvobitno imala mnogo ambicioznije planove da napadne iransku teritoriju, ali da je pod pritiskom Bijele kuće bila prinuđena da značajno ublaži odmazdu. Izrael je navodno prvobitno planirao da raketira nekoliko vojnih kompleksa, između ostalih i onaj u neposrednoj blizini iranske prestonice, na šta bi režim u Teheranu (ponovo) bio prinuđen da reaguje. Netanjahu se, pod diplomatskim pritiskom Bajdena, Sunaka i Šolca , ipak odlučio na ograničeniji i kontrolisaniji napad kojim je najžešćem neprijatelju uspešno demonstrirao sofisticiranost svoje vojne opreme, ali je, bar za sada, lopta uspešno sletjela na teren.