SAD je u utorak objavio da šalje novi paket vojne pomoći Ukrajini, prvi takav od kraja 2023. godine. Ovaj paket je težak 300 miliona dolara, što je relativno skroman iznos s obzirom na pakete oružja koji su se slali tokom 2022. i 2023. godine.
Budući da Predstavnički dom Kongresa i dalje nije glasao o novom alociranju sredstava za Ukrajinu, a kojim bi se iz američkog budžeta za cijelu godinu izdvojila 61 milijarda dolara pomoći Kijevu, sredstva za zadnji paket navodno su dobavljena iz neočekivanih ušteda u ugovorima s Pentagonom. Barem je tako poručio američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan, koji je odmah istakao da iznos od 300 miliona dolara može pomoći Ukrajini tek na "par nedjelja".
,,To nije ni blizu dovoljno da zadovolji potrebe Ukrajine na bojnom polju i neće spriječiti da Ukrajina ostane bez municije" rekao je Salivan.
Kako su poručili izvori iz Pentagona u američkim medijima, Ukrajini će se u ovom paketu poslati projektili za prenosne PVO sisteme Stinger, projektili za višecijevne raketne bacače HIMARS, granate kalibra 155 mm i 105 mm te 84 protivoklopna sistema.
Novi ATACMS-i
Ukrajincima najzanimljiviji dio ovog arsenala svakako će biti projektili MGM-140 ATACMS, a koji se mogu ispaliti iz HIMARS-a. U konkretnom slučaju, gotovo sigurno se radi o verziji projektila M39 Blok I dometa 165 kilometara i s bojevom glavom od gotovo 600 kg koja sadraži kasetnu municiju. Kada je Kijev u ljeto prošle godine prvi put dobio te projektile odmah su napali ruske vazdušne baze u okupiranim djelovima Ukrajine i uništili i oštetili desetine helikoptera.
Kako piše "Vol strit žurnal", Journal, uskoro bi i verzije ATACMS-a dužeg dometa, do 300 kilometara, mogle krenuti put Ukrajine. Riječ je o M48 varijanti projektila koja nema kasetnu municiju, već jedinstvenu bojevu glavu od oko 230 kilograma.
Kao što su se dugo opirali da pošalju i verzije ATACMS-a kraćeg dometa, tako je Pentagon prošle godine insistirao da ne može poslati projektile dometa 300 km zato što su potrebni američkoj vojsci za vlastite potrebe. Ali, tu je u decembru 2023. došlo do značajne promjene uvođenjem novog balističkog projektila kratkog dometa u arsenal američke vojske - riječ je o Precision Strike Missile (PrSM) čiji je domet veći od 500 kilometara i koji se takođe lansira iz sistema poput HIMARS-a i M270 višecijevnih raketnih bacača. Time se ujedno i oslobađa određeni broj ATACMS M48 projektila koje američkoj vojsci više neće nužno biti potrebni.
Ali, hoće li predsjednik Bajden iskoristiti tu mogućnost i poslati te projektile Ukrajini, još nije poznato budući da američki zvaničnici na to pitanje WSJ-a nijesu odgovorili. NBC News je prije tri nedjelje pisao kako Bijela kuća razmatra opciju da pošalje ATACMS-e dužeg dometa.
Meta - Krimski most
Pod pretpostavkom da američka administracija smogne volje i nađe načina kako da pošalje te rakete, Ukrajina bi njima dobila sistem kojim, uz projektile Storm Shadow i Scalp koji se lansiraju s aviona Su-24, može gađati gotovo svaki dio Krima.
Pritom treba imati na umu da je M48 projektil koji se koristi za udare na bunkere, zgrade i potencijalno - mostove. A budući da ima domet od 300 kilometara, njime bi se s područja pod ukrajinskom kontrolom mogao gađati i famozni Krimski most koji Rusiju povezuje s Krimom. Riječ je o mostu koji je najmanje dva puta bio pod napadom od početka invazije, a u jesen 2022. bio je znatno oštećen u eksploziji. Rusi su ga u međuvremenu popravili, ali kako je riječ o ključnoj ruti kojom se snabdevaju okupacijske snage na Krimu i na jugu Ukrajine, sasvim je jasno da će i dalje biti na meti Kijeva.
Istina, ukrajinske snage već imaju oružje kojima mogu napasti most - tu su Storm Shadow/Scalp krstareći projektili (dometa 250 km), stari sovjetski S-200 projektili prilagođeni za napade na zemlji, a možda čak i ukrajinski projektili Neptun koji uz protivbrodsku varijantu sad imaju i varijantu za napade na zemlji. Ne treba zaboraviti ni pomorske dronove kojima se mjesecima sakati Crnomorska flota, a koji su takođe već navodno korišćeni u napadima na Kerčki most.
Problem za Kijev predstavlja činjenica da Rusi most čuvaju cijelim nizom PVO sistema kraćeg i dugog dometa. Novi projektil dometa 300 km, koji u balističkoj putanji leti prema mostu brzinom većom od 3 Macha i nosi bojevu glavu tešku 230 kg mogli bi tu odbranu možda i probiti.