Danas je ispred sjedišta NATO alijanse u Briselu podignuta švedska zastava.
Ulazak Švedske u NATO alijansu je dobro za ovu zemlju, dobro je za stabilnost na sjeveru i za Savez u cjelini, rekao je danas generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg na ceremoniji podizanja švedske zastave ispred sjedišta NATO-a u Briselu.
"Švedska je dugo naš partner, sada je saveznik sa svim prednostima i odgovornostima", rekao je Stoltenberg i dodao da Švedska ima vrhunske sposobnosti i prvoklasne oružane snage i odbrambenu industriju i da troši više od dva odsto svog BDP-a na odbranu.
Na svečanosti podizanja zastave, zajedno sa premijerom Ulfom Kristersonom, stigli su ministri iz njegovog kabineta, princeza Viktorija i čelnici šest parlamentarnih stranaka. Švedska je napustila svoju, više od 200 godina, staru politiku neutralnosti nakon što je Rusija napala Ukrajinu prije nešto više od dvije godine.
The Swedish Flag has been officially raised at the NATO headquarters in Brussels.
— NOELREPORTS (@NOELreports)March 11, 2024
The country officially became the 32nd member of the North Atlantic Alliance.pic.twitter.com/zjqXGXpire
"Ukrajina takođe brani evropsku slobodu"
Za NATO su pristupanja Švedske i Finske, koje dijele 1.340 km dugu granicu sa Rusijom, najznačajnije u poslednjih nekoliko decenija proširenja.
"Solidarnost će biti vodeći princip za Švedsku kao članicu NATO. Podijelićemo teret, odgovornost i rizike sa našim saveznicima. Švedska je ušla u NATO da bi stekla, ali i obezbijedila bezbjednost. Naša podrška Ukrajini je suštinski dio toga, Ukrajina se hrabro bori za svoju slobodu, ali i brani evropsku slobodu. Mi u Švedskoj volimo da kažemo da imamo jedinstvene vojne sposobnosti za doprinos na kopnu, u vazduhu i na moru", rekao je premijer Kristerson, ističući da bezbjednosna situacija nije bila ovako ozbiljna od Drugog svjetskog rata i da će Rusija ostati prijetnja evroatlantskoj bezbjednosti u dogledno vrijeme.
Kristerson je rekao da njegova zemlja u potpunosti dijeli odgovornost sa svojim saveznicima u NATO, uključujući nuklearnu strategiju, ali ne vidi potrebu za raspoređivanjem trajnih baza ili nuklearnog oružja na švedskom tlu u mirnodopskim uslovima.
Putin je napravio veliku stratešku grešku
Na pitanje da li je zabrinut zbog moguće reakcije Rusije, koja je uvijek isticala da će reagovati ako Švedska uđe u NATO, i da li se plaši sajber napada i hibridnih prijetnji, Kristerson je rekao da je trebalo da ostane oprezan. On je istakao da Rusija neprestano vrši sajber napade i da će to činiti i dalje.
"Ne smijemo biti naivni i moramo da ostanemo oprezni", rekla je Kristersson. Stoltenberg je naveo da je ruski predsjednik Vladimir Putin napravio "veliku stratešku grešku" kada je napao Ukrajinu.
"Htio je da spriječi Ukrajinu da se približi NATO i EU i tražio je da potpišemo sporazum sa Rusijom da neće biti daljeg širenja NATO na bilo koju zemlju u Evropi. Sada je postigao upravo suprotno, htio je manje NATO, a dobio je više i još veće vojno prisustvo na istočnom krilu. Švedska i Finska su danas punopravne članice, a Ukrajina nikada nije bila bliža NATO", rekao je Stoltenberg.