Istraživači predviđaju da će se prvi dan bez leda održati krajem avgusta ili početkom septembra između 2020-ih i 2030-ih godina prema svim scenarijima emisije i to 10 godina ranije od prethodnih projekcija
Arktik bi u sledećih nekoliko godina mogao da doživi svoje prve ljetnje dane "bez leda", objavili su naučnici, i upozorili da se to može desiti ukoliko planeta nastavi da se suočava sa štetnim nivoima emisije gasova.
Arktički led se topi tokom ljetnjih mjeseci, smanjujući površinu zaleđenog okeana, a zatim se ponovo povećava tokom zimskih mjeseci. Kako naučnici objašnjavaju, ne znači da će led potpuno nestati, već se termin mjeri količinom leda u vodi ispod određenog praga.
Istraživači predviđaju da će se prvi dan bez leda održati krajem avgusta ili početkom septembra između 2020-ih i 2030-ih godina prema svim scenarijima emisije i to "10 godina ranije od prethodnih projekcija", piše CBS News.
Do sredine ovog vijeka, naučnici kažu da je vjerovatno da će Arktik imati okean bez plutajućeg leda tokom čitavog mjeseca, tokom septembra, kada je u regionu najniža pokrivenost ledom. Do kraja vijeka, sezona bez leda mogla bi da traje nekoliko mjeseci u godini, čak i u zimskim mjesecima ako visoke emisije postanu norma.
Šta se dešava ako Arktik izgubi led?
Gubitak morskog leda može poremetiti arktički ekosistem na više načina, navodi se u studiji. Arktičke životinje, poput polarnih medveda i foka, mogle bi se suočiti sa izazovima jer se oslanjaju na led za svoj opstanak.
Šta uzrokuje gubitak morskog leda?
Gasovi staklene bašte, prema istraživaču studije Aleksandri Jan, vanrednom profesoru atmosferskih i okeanskih nauka. Kada se sniježni i ledeni pokrivač smanji, toplota koju okean apsorbuje od sunca se povećava. Kao rezultat, topljenje leda i zagrijevanje na Arktiku se pogoršavaju.
Pored toga, alohtone ribe invazivnih vrsta mogu migrirati u toplije vode, što ima uticaj na arktički morski život.
Zagrijevanje vode takođe može predstavljati prijetnju ljudskim zajednicama koje žive u blizini priobalnog regiona - kako se led topi i okeanski talasi postaju sve veći, obala bi mogla da doživi opasnu eroziju.
Na pitanje može li se spriječiti gubitak leda naučnici odgovaraju u optimističnom tonu, da postoji nada da se Arktik očuva što je duže moguće.
"Čak i ako su uslovi bez leda neizbježni, i dalje moramo da zadržimo naše emisije što je moguće niže da bismo izbjegli dugotrajne uslove bez leda", rekao je Jan.
Ako se stvari nastave kako jesu, sa srednjim emisijama, Arktik bi mogao da ostane bez leda samo nekoliko mjeseci, od avgusta do oktobra, otkrili su istraživači. Ali, ako se stvari prebace na scenario sa najvećim emisijama, Arktik bi mogao biti bez leda do devet mjeseci krajem ovog vijeka.
"Ovo bi transformisalo Arktik u potpuno drugačije okruženje", rekao je Jan, od bijelog ljetnjeg Arktika u plavi Arktik. Studija takođe napominje da je Arktik otporan i da se može brzo vratiti ako se atmosfera ohladi.