Sporazum o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba, usvojen 1996. godine, koji nikada nije u potpunosti stupio na snagu, zabranjuje sve nuklearne probe bilo gdje u svijetu.
Donji dom ruskog parlamenta (Duma) u srijedu je jednoglasno opozvao ratifikaciju Sporazuma o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba (CTBT). Poslanici su brzo izvršili drugo i treće čitanje nacrta zakona i jednoglasno ga usvojili. Za opoziv ratifikacije bez uzdržanih i bez ijednog glasa protiv glasalo je 415 poslanika.
Predsjednik Vladimir Putin je 5. oktobra pozvao parlament da opozove ratifikaciju Ugovora iz 1996. kako bi se Moskva uskladila sa Sjedinjenim Državama, koje ga nikada nisu ratifikovale. Predsjednik Dume Vjačeslav Volodin podsjetio je prije debate da je Rusija ratifikovala CTBT 2000. godine, ali Vašington to nikada nije učinio zbog svog 'neodgovornog odnosa prema pitanjima globalne bezbjednosti'. CTBT je zapravo zabranio nuklearne testove i samo ih je Sjeverna Koreja sprovela u ovom vijeku.
Nastavak nuklearnih proba Rusije, SAD ili Kine mogao bi da označi početak nove trke u nuklearnom naoružanju između velikih sila koje su zaustavile nuklearna testiranja u godinama nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine. Za mnoge naučnike i aktiviste, masovno testiranje nuklearnih bombi tokom Hladnog rata ukazalo je na ludost nuklearnog napada koji bi mogao da uništi čovječanstvo i kontaminira planetu stotinama hiljada godina. Rusija je rekla da neće nastaviti nuklearna testiranja ako to ne učini Vašington, ali stručnjaci za kontrolu naoružanja sa zabrinutošću posmatraju rat Rusije i Ukrajine.
Rat u Ukrajini podigao je tenzije između Moskve i Vašingtona na najviši nivo od kubanske raketne krize baš u trenutku kada Kina nastoji da ojača svoj nuklearni arsenal kako bi se izjednačila sa statusom supersile u nastajanju.
U Rusiji već govore o nuklearnim probama
Atomski test u Sibiru bio bi 'nuklearni ultimatum' upućen Zapadu. A posledice po sopstveno stanovništvo ne bi bile strašne. To je otprilike svjedočila glavna urednica za spoljne poslove ruske televizije RT Margarita Simonjan, piše DW.
Ona je početkom oktobra u video snimku objasnila da se "ništa strašno" neće dogoditi ako se u zemlji dogodi termonuklearna eksplozija. Ona je navela da zapadne zemlje neće popustiti dok ne 'dobiju mnogo bola'. U svijetu Margarite Simonjan, Zapad očigledno nema drugog posla nego da stalno 'guši' Rusiju ukrajinskim rukama.
Glavni urednik RT je jedno od najpoznatijih lica ruske propagande. Često se pojavljuje u večernjim televizijskim diskusijama koje vodi kolega Vladimir Solovjov i poznata je po svojim izlivima mržnje prema Ukrajini i Zapadu, prije svega prema Americi.
Ali sa bizarnim predlogom da Rusija izvede atomsku eksploziju na sopstvenoj teritoriji, ona je očigledno pretjerala. Ne samo da je uznemirila gledaoce, već je očigledno i naljutila Kremlj. Portparol Dmitrij Peskov rekao je da reči Margarite Simonjan 'ne odražavaju uvijek zvanični stav' Kremlja. On je dodao da ne smatra da takva rasprava ima smisla.
Ugovor o zabrani nuklearnih proba je jedan od poslednjih međunarodnih sporazuma o razoružanju kojih se Rusija pridržava. Rusija navodi da SAD ionako nikada nisu ratifikovale taj ugovor, pa je povlačenje ratifikacije po tom tumačenju balansiranje. Moskva i Vašington zajedno poseduju 90 odsto svih atomskih bombi na Zemlji.
Dokument su 1996. godine potpisale SAD, Rusija i Kina. Ali za razliku od Amerikanaca i Kineza, Rusi su zapravo ratifikovali dokument u svom parlamentu 2000. godine. Ovo ističe Pavel Podvig, ekspert Instituta Ujedinjenih nacija za istraživanje razoružanja.
On kaže da ugovor nikada zvanično nije stupio na snagu. Uprkos tome, pet nuklearnih sila - SAD, Rusija, Kina, Francuska i Velika Britanija - zadržale su moratorijum na nuklearne testove od 1990. godine. Nakon svojih nuklearnih proba 1998. godine, Indija i Pakistan ih nisu ponovili. Jedini disident, da tako kažem, u ovom pogledu je Sjeverna Koreja, koja je već izvršila šest atomskih testova", rekao je on.
Podvig naglašava da ovaj ugovor ima veoma visok ugled u svijetu. "Niko neće steći prijatelje vježbanjem nuklearnih testova. Sve ove ideje o kojima se u Rusiji u principu raspravlja – hajde da ih uplašimo sve zajedno – ne bi trebalo nikoga da uplaši. Ali osuda će biti nedvosmislena", dodao je on.
Politički signal
Podvig kaže da bi raskid ovog sporazuma bio politički signal i pravno jedan razlog manje da se Rusi drže samoproglašenog moratorijuma. Ruski nuklearni stručnjak Maksim Starčak, koji radi u Kanadskom institutu za spoljnopolitička istraživanja, ne bi se iznenadio da Rusija uskoro izvrši atomski test. Ali za sada nema jasnih indicija da Rusija zaista namjerava da sprovede takve testove", dodao je on.
On je objasnio i da među nuklearnim fizičarima nema saglasnosti o značenju takvog testa: "Neki su za, neki protiv. Ponovno pokretanje testova u svakom slučaju zahtjeva političku odluku."
Prema Starčakovim rečima, Rusija već ima pripremljenu teritoriju za atomska ispitivanja u oblasti Nove zemlje na Sjevernom ledenom okeanu: "Koliko je poznato, postoje tri lokacije na kojima se mogu vršiti podzemna ispitivanja. Mislim da ako se zaista se radi o atomskim testovima, to će biti ta tri mesta. Međutim, vjerujem da se ovo ludilo neće ostvariti nadzemnom eksplozijom."
Sledeći korak ka eskalaciji
Obojica stručnjaka smatraju da ovaj korak Rusije treba shvatiti ozbiljno. Prema riječima Pavela Podviga, eksplozija atomske bombe ne bi ispunila vojnu svrhu jer bi jedina svrha eksplozije bila da ubije što više ljudi u najkraćem mogućem roku. I to treba shvatiti kao poruku da je Rusija spremna da 'ubije mnogo ljudi – desetine, stotine hiljada, milione'.
Maksim Starčak je uvjeren da ovim potezom Rusija čini još jedan korak ka eskalaciji ukrajinskog rata. Moskva se nada da bi Vašington mogao da prepozna stvarnu opasnost za sebe u ovoj spirali eskalacije i da bi želeo da smanji tu opasnost činjenjem određenih ustupaka Rusiji u ratu u Ukrajini, dodaje ekspert.