Svjetski lideri u novogodišnjim obraćanjima upozorili da kriza nije prošla i da će i 2012. biti teška godina, ali da treba imati vjere u budućnost.
Generalni sekretar UN Ban Ki Mun, kome 1. januara počinje drugi mandat na čelu ove organizacije, rekao je da želi da pomogne u uvođenju i unapređenju demokratije što je bila i želja demonstranata u ovogodišnjem Arapskom proljeću.
Njemačka kancelarka Angela Merkel je u televizijskom obraćanju poručila da će 2012. biti teža nego godina na izmaku, ali i da će rješavanje evropske dužničke krize približiti evropske zemlje.
Američki predsjednik Barak Obama ocenio je 2011. godinu kao godinu velikog izazova, ali i velikog napretka,i izrazio uvjerenje da će 2012. godina doneti još veće promjene mada je za ovogodišnje ocijenio da su bile spektakularne.
Ruski premijer Vladimir Putin čestitao je Rusije Novu godinu i poželio blagostanje svim građanima, bez ozbira na njihova politička uvjerenja.
Predsjednik Francuske Nikola Sarkozi, suočen sa borbom za novi mandat u aprilu sljedeće godine, rekao je da će 2012. godine "sudbina Francuske ponovo biti na prekretnici" zbog krize u evrozoni.
"Ova kriza koja kažnjava 30 godina nereda u svjetskoj privredi, trgovini, finansijama, valuti - ova kriza bez presedana, vjerovatno najgora od Drugog svjetskog rata, ova kriza nije završena", rekao je Sarkozi.
Ali "još ima razloga za nadu" i "moramo i možemo imati vjere u budućnost", dodao je on.
Predsjednik Republike Italije, treće po veličini ekonomije u evrozoni, Đorđo Napolitano, pozvao je Italijane da prihvate žrtve da bi se izbjegao "finansijski kolaps" zemlje i obezbijedila budućnost mlađe generacije.
Italijanski parlament je nedavno donio paket antikriznih mjera.
"Žrtve su neophodni da se osigura budućnost mladih ljudi, to je naš cilj i obaveza koju ne možemo izbjeći."
Grčki premijer Lukas Papademos takođe je upozorio na tešku godinu pred nama.
"Moramo da nastavimo naše napore odlučno, tako da žrtve do sada ne budu uzaludne", rekao je on u televizijskom obraćanju.
Grčka vlada je nametnula oštra mjera štednje kako bi zemlji obezbijedila međunarodnu pomoć za spas ekonomije.
Mere štednje, koje su počele u 2010. dovele su do masovnih protesta i nereda, kao i visoke stope
nezaposlenosti, visokih poreza, smanjenja plata i smanjenja državne službi, uzimaju svoj danak.
(Fonet)