Vojni i ekonomski stručnjaci smatraju da predsjednik Rusije Vladimir Putin pokazuje spremnost da koristi hranu, gorivo i đubrivo kao oružje protiv Ukrajine i njenih zapadnih saveznika. Zbog toga, kako oni navode, ova zima bi mogla da bude najteža i najduža za Evropu!
Kako navode stručnjaci, Vladimir Putin, predsjednik Rusije, se ne libi da koristi hranu, gorivo i đubrivo kao sredstvo u ratu u Ukrajini. Provukli su to kroz istorijski kontekst i uporedili Putina sa Napoleonom.
"Napolena su zaustavile duge i teške ruske zime, isto kao i Hitlera 1941. godine. Sada Putin ima plan da Evropi priredi oštru zimu", rekao je politikolog Ivan Krastev.
Kako rat bude nastavio da traje, ili ukoliko čak bude eskalirao, stručnjaci predviđaju da će evropske vlade biti pod velikim pritiskom siromašnih i gladnih "glasača". Ukoliko se na to dodaju izbjeglice iz zemalja koje su već pogođene nestašicama hrane i toplotnim talasima, uz rizik od novih talasa kovida - nije ni čudo što se mnogi pitaju koliko dugo će najveće evropske sile biti u stanju da održe jedinstvo i odlučnost tokom predstojeće zime koja prijeti da bude najteža u istoriji "starog kontinenta".
"Videćete mnogo veći pritisak na Evropljane da kažu: ‘Hajde da sada zaustavimo rat‘ ”, rekao je Кrastev za briselski list “Politiko”.
Istraživanje koje je ovog proljeća naručio Evropski parlament pokazalo je da skoro 60 odsto građana Evropske unije nije spremno da se suoči sa povećanjem cijena hrane ili energije. Oko 59 odsto se složilo da “evropske vrijednosti kao što su sloboda i demokratija moraju biti prioritet, čak i ako to utiče na cijene i troškove života”. Ali u izvještaju se navodi da je podrška najveća među ekonomski sigurnijim zemljama, a da pada ispod 50 odsto među onima koji su ponekad ili redovno imali poteškoća da plaćaju račune.
"Sve bi moglo da se završi sa mnogo ljudi u nepovoljnom položaju, plus određenim brojem ljudi koji na ulicama protestuju zbog gubitka posla ili bacaju kamenje na političare", rekao je Tim Benton, direktor programa za društvo i životnu sredinu u Četam Hausu.
Кao veliki izvoznik hrane, đubriva, nafte i gasa, Rusija ima značajan uticaj na evropsku ekonomiju. On će biti još izraženiji kako temperature budu padale. Već je 12 zemalja Evropke unije pretrpjelo potpuno ili djelimično isključenje ruskog gasa. Ove nedelje Rusija je zatvorila gasovod Sjeverni tok 1 koji snabdjeva gasom Njemačku, kao i Francusku, Italiju i Austriju, što ometa napore evropskih država da naprave zalihe za zimu. Planirano održavanje trebalo bi da traje do 21. jula, ali u prestonicama EU vlada sve veća zabrinutost da će Moskva pronaći izgovor da produži zatvaranje, možda na neodređeno vrijeme.
Robert Habek, njemački ministar ekonomije, upozorio je ovog mjeseca na “političku noćnu moru” koja bi ugrozila društvenu koheziju ako zalihe gasa budu toliko oskudne da vlade moraju da ih racionalizuju. A u nedelju je francuski ministar ekonomije Bruno Le Mer rekao da vjeruje da je potpuno isključenje ruskog gasa “najvjerovatnija opcija”.
U Njemačkoj su političari pripremili planove za vanredne situacije. Lokalne vlasti prigušuju uličnu rasvjetu i snižavaju temperaturu u otvorenim bazenima. Berlin takođe razmatra mogućnost fonda od devet milijardi eura za spas komunalnog giganta Unipera, najvećeg njemačkog uvoznika gasa.
"Putin koristi energiju kao oružje i pokušaće da nas podjeli, ali bezuspješno", rekao je komesar za unutrašnje tržište Tjeri Breton.
Kako će predstojeća zima uticati na problem gladi u svijetu?
Što se tiče hrane, cijene su naglo porasle nakon ruske blokade luka u Ukrajini, jednom od glavnih dobavljača žitarica i suncokretovog ulja. Globalne cijene hrane su blago opadale, ali su i dalje izuzetno visoke u poređenju sa ovim periodom prošle godine. A najgore bi tek moglo da dođe ako cijena đubriva, povezana sa cijenom prirodnog gasa, ostane visoka u narednim sezonama.
Veći troškovi đubriva znače da će ih farmeri širom svijeta koristiti štedljivije i stoga će generisati niže prinose. To će potencijalno eskalirati trenutnu krizu u potpunu vanrednu situaciju. Najgori scenario iz evropske perspektive bi se desio ako kriza sa hranom izazove novi talas masovnih migracija, čime bi se izvršio dodatni pritisak na političke sisteme. Analitičari, uključujući šefa Svjetskog programa za hranu, Dejvida Bizlija, povukli su paralele između sadašnjeg trenutka i nereda oko cijena hljeba koji su prethodili Arapskom proleću 2011. godine.
"Putinov plan gladi je namjenjen stvaranju izbjeglica iz Severne Afrike i Bliskog istoka, oblasti koje obično hrani Ukrajina. Ovo bi izazvalo nestabilnost u Evropskoj uniji", napisao je ranije ovog mjeseca istoričar sa Jejla Timoti Snajder.
Prema riječima ekonomskih stručnjaka, imperativ za političare je da ublaže udarac za one koji su najmanje imućni, umjesto da jednostavno uvode opšte mjere koje pomažu svima podjednako poput smanjenja PDV-a na hranu ili gorivo jer bi to dugoročno moglo da dodatno poveća državni dug. To bi značilo da će malo ko da preživi naredne mjesece i godine, a da ne napravi neku vrstu promjena u svom životnom stilu. Kako ocjenjuje Benton iz Četam Hausa, potrošače čeka “prilagođavanje ponašanja” i moguća višegodišnja kriza.
"Ako žele da izdrže Putinov napad, Evropljani će vjerovatno morati da nauče da manje putuju, jedu štedljivije i oblače dodatni džemper umjesto da pojačaju termostat. Ruska zima, kada dođe, vjerovatno će potrajati", zaključuje Benton.