Sve su jači glasovi među Putinovim saradnicima koji pokušavaju da ga nagovore da ponovo sjedne za pregovarački sto. Mnogi smatraju da Rusija ratom Ukrajini mnogo više gubi nego što dobija.Ipak, Putin odbija ovakvu inicijativu, barem dok ne ostvari najbitniji ratni cilj.
Skoro četiri mjeseca nakon invazije na Ukrajinu, ruske trupe ostvaruju, kako smatraju analitičari, relativan uspjeh u Donbasu, ali prvobitni ciljevi Kremlja nisu ostvareni. Istovremeno, mirovni pregovori sa Kijevom su obustavljeni. Ovakva situacija podjelila je rusku elitu u Moskvi na tri tabora – partiju rata, partiju mira i partiju ćutanja ili tihu partiju, ocjenuje ruski novinar Andrej Percev u tekstu "Kako rat u Ukrajini nastavlja da djeli Putinovu elitu".
Među ruskom elitom još uvijek postoji priličan broj ljudi koji podržavaju okončanje rata protiv Ukrajine. Prema tri izvora bliska Putinovoj administraciji i jednom izvoru bliskom kabinetu, partija mira se trenutno nada da će se Moskva i Kijev vratiti za pregovarački sto, uprkos činjenici da su pregovori praktično zamrznuti od početka aprila.
Rusija treba da ostane dio svijeta
Među istaknutim članovima partije mira su generalni direktor VTB banke Andrej Kostin, generalni direktor Rosteka Sergej Čemezov i generalni direktor Sberbanke Herman Gref. Dva izvora su takođe istakla da je pozicija ove grupe u skladu sa stavom braće Mihaila i Jurija Kovalčuka, za koje se kaže da su članovi užeg kruga Vladimira Putina.
Ovih pet članova partije mira je bilo pod raznim međunarodnim sankcijama nakon ruske invazije na Ukrajinu. Međutim, nadaju se da će neke sankcije biti ukinute ako se mirovni pregovori nastave, što bi Rusiji omogućilo da ponovo uđe na međunarodna finansijska i tehnološka tržišta.
Uz to, dva izvora bliska Putinovoj administraciji istakla su da partija mira ni na koji način nije jedinstven front i da njeni članovi ne ulažu nikakve zajedničke napore da lobiraju za diplomatske pregovore: „Sve što imaju je zajedničko shvatanje da 'specijalna operacija' treba da se završi što prije i da treba da se potraži zajenički jezik za zapadnim zemljama."
Jedan od dokaza za ovo je i nedavna kolumna Sergeja Čemezova za RBC, koji smatra da je politika totalne blokade uvoza koji je uveo Kremlj neefikasna:
„Blokada svega je besmislena, ekonomski nepraktična i jednostavno nemoguća. To ne radi ni jedna razvijena država u svijetu. Izolacija, uključujući i tehnološku izolaciju, i pokušaj da sve uradite sami je put ka nigdje. Rusija treba da ostane dio globalizovanog svijeta, gdje je razvoj nemoguć bez međunarodnih partnerstava. Izdaja Zapada nije razlog za zatvaranje prozora i vrata.”
Ovo je Hladni rat 2.0
Andrej Kostin je takođe napisao kolumnu za RBC u kojoj kaže:
„Sankcije su trajne. Globalizacija u prethodnom obliku je završena. Svijet će se vjerovatno ponovo rigidno podjeliti na `nas` i `njih`. Ovo je Hladni rat 2.0“, konstatovao je, istovremeno priznajući da je globalizacija Rusiji donjela „značajne ekonomske koristi“, uključujući „moderni finansijski sektor, koji je za samo nekoliko godina stvoren praktično od nule na bazi američkih i evropskih tehnoloških platformi, alati i poslovne prakse“.
Najotvoreniji glasovi dolaze iz tzv. ratne partije. Zamjenik predsjednika Savjeta za nacionalnu bezbjednost, bivši premijer Dmitrij Medvedev, objavljuje redovne tirade protiv Zapada na svom Telegram kanalu; Putinov prvi zamjenik šefa kabineta Sergej Kirijenko počeo je da drži javne govore o „borbi protiv nacizma“; sekretar Savjeta bezbjednosti Nikolaj Petrušev nedavno je izjavio da Rusija ne „juri rokove“ u svom ratu protiv Ukrajine.
Prema izvorima autora teksta, u ratnoj partiji su i predsjednik Državne dume Vjačeslav Volodin, generalni sekretar Jedinstvene Rusije Andrej Turčak i rukovodstvo bezbjednosnih agencija, poput FSB.
Postoji i treći tabor koji bi mogao da utiče na Putinov stav - takozvana tiha partija. Ovu stranku čine funkcioneri i biznismeni koji, ako je ikako moguće, ne vole da pričaju o ratu. Najistaknutiji članovi tihe partije su premijer Mihail Mišustin i gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin. Mišustin od početka invazije na Ukrajinu pokušava da ne komentariše događaje sa ratišta i uglavnom svoje javne nastupe fokusira na ekonomska pitanja.
Prvo okupacija Donbasa, onda pregovori
Za sada, najveću Putinovu podršku ima ratna partija koja se zalaže za zauzimanje što većeg djela ukrajinske teritorije.
Putin je, kako tvrde izvori bliski Kremlju, "oduševljen ratom i aneksijom teritorija“.
"Zauzimanje Donbasa je važno za predsjednika, čak i ako za to bude trebalo još nekoliko mjeseci. Tek nakon toga će biti moguće pregovarati o eventualnom zaustavljanju trupa“, objasnio je jedan izvor.
"Pogotovo što Putin shvata da bi bilo veoma teško ili čak nemoguće ići dalje. Ali osvojeni Donbas je prednost u pregovorima“, zaključuje izvor.