Svjetski naučnici su rekli da bi otkriće da se neke čestice kreću brže od svjetlosti, moglo dovesti do preispitivanja teorije o stvaranju kosmosa
Profesor fizike na Univerzitetu u Mančesteru Džef Foršo, rekao je za Rojters da bi, ukoliko budu potvrđeni, ti rezultati mogli značiti da bi teoretski bilo moguće „slati informacije u prošlost“.
„Drugim riječima, bilo bi moguće putovanje kroz vrijeme u prošlost... mada to ne znači da bismo u skorije vrijeme mogli graditi vremeplove.“
Evropska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN) je saopštila da su trogodišnja mjerenja pokazala da neutrini razdaljinu od 730 kilometara, između italijanskog grada Gran Saso i Ženeve, u prosjeku pređu za oko 60 nanosekundi brže od svjetlosti – što je sitna razlika koja bi ipak mogla opovrgnuti ključni dio Ajnštajnove „specijalne teorije relativiteta“ iz 1905. po kojoj se ništa u univerzumu ne kreće brže od svjetlosti i koja praktično predstavlja temelj moderne fizike.
Fizičari kažu da su neutrino čestice - koje spadaju u najneobičnije poznate čestice u fizici - potukle rekord najveće kosmičke brzine od 299.792 kilometara u sekundi.
„Naši rezultati su izuzetno pouzdani, nekoliko puta smo provjerili, nismo pronašli greške i potpuno smo sigurni u naše otkriće, ali je ipak potrebno da i druge kolege obave testiranja kako bi ih potvrdili.
Ipak, po novim otkrićima, nešto što putuje brzinom većom od svjetlosti stiglo bi do svog odredišta prije nego što bi krenulo. Teorija koja je objašnjavala sve, od crnih rupa do Velikog praska do sada se pokazala kao neprikosnovena, međutim, moguće je da je došlo vrijeme da to sve preispitamo“, kazao je Antonio Ereditato iz CERN-a.
Hoking: Rano je za komentare
„Izvanredne tvrdnje zahtijevaju izvanredne dokaze, a ovo je jedna od takvih tvrdnji“, kazao je Rojtersu eminentni kosmolog i astrofizičar Martin Ris.
„Prerano je komentarisati ovako nešto“, kazao je profesor Stiven Hoking, najpoznatiji svjetski fizičar.
„Potrebno je još eksperimenata i pojašnjenja.“
Postoje i naučnici koji sa skepsom prilaze ovom otkriću poput Dru Badena sa katedre za fiziku Univerziteta u Merilendu koji tvrdi da je u pitanju „magični tepih, otkriće koje je previše fascinantno da bi bilo istinito“.
Direktor istraživanja u CERN-u Serđo Bertoluči je kazao da ukoliko otkriće bude potvrđeno, a najmanje dvije odvojene laboratorije će najvjerovatnije u bliskoj budućnosti početi da rade na tome, „to bi moglo promijeniti naš pogled na fiziku“.
Visok nivo opreza je uobičajen u nauci, gdje se sve što bi moglo biti revolucionarno otkriće, a naročito ukoliko bi opovrglo postojeće teorije, uvijek provjerava od strane drugih istraživača.
(MONDO/Vijesti)