Mnogi unutar institucija EU danas za ovakvo stanje sa ruskim investicijama i energentima "upiru prstom" u dva njemačka kancelara.
Dok iz SAD-a stižu kritike prema pojedinim članicama Evropske unije zbog njihove "popustljivosti" prema Rusiji i Vladimiru Putinu u vrijeme agresije na Ukrajinu, Kremlj za svoj gas i energente traži isplatu u rubljama.
Njemačka i Austrija se još uvijek "kolebaju" oko daljih, drastičnijih sankcija prema Rusiji. Austrijski kancelar Karl Nehamer izjavio je da je "protiv uvođenja potpune zabrane uvoza energenata iz Rusije". Najveći dio zemnog gasa u Austriji stiže iz Rusije, a nafte iz Kazahstana, piše Al Jazeera.
Ko je zapravo stvorio Putina?
Kako se navodi, od početka Putinove političke karijere, brojni bivši saradnici optužuju šefa Kremlja za "veoma bliske odnose sa oligarsima, ali i sa svim nivoima ruske mafije i podzemlja". Iako je Putin više od dvadeset godina naizmjenično na mjestu premijera i predsjednika Rusije, čini se da njegova karijera operativca i agenta, prvo KGB-a, a kasnije i prvog čovjeka FSB-a, nikada nije zvanično završena.
Prije četiri godine španska policija je uhapsila petnaest ruskih državljana, optuženih za pranje više od petsto miliona eura kroz tržište nekretnina. Glavni osumnjičeni u ovoj grupi je bio Vladislav Reznik, Putinov saradnik i član Ujedinjene Rusije. Iste godine, portal WikiLeaks je objavio više stotina povjerljivih američkih diplomatskih email poruka, u kojima se Putinovi saradnici nazivaju "dijelom mafijaške države". Jedan od najčešće pominjanih u ovim komunikacijama je bio upravo Reznik, piše Al Jazeera.
Mnogi unutar institucija EU danas za ovakvo stanje sa ruskim investicijama i energentima "upiru prstom" u dva njemačka kancelara – Gerharda Šredera i Angelu Merkel. Šreder je posljednjeg dana na mjestu kancelara potpisao odobrenje za početak gradnje gasovoda "Sjeverni tok" ispod Baltika. Merkel u svoja najveća politička dostignuća ubraja izgradnju "Severnog toka 2", a sam Šreder je danas u upravnom odboru Gazproma, upravo ključne ruske kompanije koja isporučuje zemni gas, "zlata vrijedan". Njihov nasljednik, kancelar Olaf Šolc nije prešao preko ovoga:
"Pozivam mog prethodnika, ali i stranačkog kolegu, da odmah prekine sve veze sa Rusijom i ruskim kompanijama".
Kako prekinuti odnose sa Moskvom
Kako piše Al Jazeera, unutar nemačke politike takođe raste pritisak da se "presjeku odnosi sa Moskvom". Istaknuti član CDU i nekadašnji bliski saradnik Merkelove, Roderik Kiseveter kaže da "Njemačka mora hladne glave da izvrši analizu i pronađe greške u odnosima sa Rusijom u posljednjoj deceniji".
Ovakve poruke iz Bundestaga već utiču i na planove njemačkih korporacija. Volkswagen ima najmoderniju fabriku automobila u Kalugi, nedaleko od Moskve, gdje se proizvode modeli sa oznakom VW i Škoda, a u isto vrijeme je i najveći strani investitor na automobilskom tržištu Rusije. Sa druge strane, BMW je stopirao izvoz automobila u Rusiju i (za sada) zaustavio sklapanje vozila u fabrici u Kaliningradu.
Ipak, 40 najvećih njemačkih kompanija na berzi DAX za sada nema planove za povlačenje iz Rusije. Osamnaest njih čak planira i dalja ulaganja na ruskom tržištu u ovoj godini. BASF, Brenntag, Heildelberg i još nekoliko njemačkih giganata ne želi da otkriva planove o daljem poslovanju u Rusiji.
Većina njemačkih medija prenosi računice ekonomista iz Brisela, po kojima bi potpuna zabrana uvoza energenata iz Rusije koštala svakog stanovnika EU "između 650 i 800 eura godišnje". Predsjednik evropskog parlamenta Čarls Mišel navodi i brojke "od 900 do 1.100 eura po glavi stanovnika EU", što samo pokazuje stepen zavisnosti evropske privrede od (jeftinog) ruskog gasa.
Francuska uvozi samo oko 18 do 20 odsto gasa i nafte iz Rusije, ali bi po tamošnjim istraživanjima ekonomista "potpuna zabrana uvoza gasa sigurno gurnula Francusku u dugi period recesije, a vjerovatno i tržišta ostalih zemalja EU".
Da je u Berlinu odavno upaljen ‘crveni alarm’ potvrđuje i jedan od vodećih analitičara Klement Fist:
"Jednostavno nije moguće odjednom ukinuti uvoz gasa, privreda ne funkcioniše na taj način, i to će sigurno imati veoma štetne posljedice po ekonomski rast i standard građana".
Prema posljednjim najavama, Vlada Njemačke je odlučna da već od 2024. godine drastično smanji ili u potpunosti prestane sa uvozom gasa iz Rusije.