Kamate na kredite i na depozite naredne godine bi trebalo da se stabilizuju na nešto nižem nivou od trenutnog, saopštio je guverner Centralne banke (CBCG), Radoje Žugić.
“Iako bilježe kontinuirani pad, kamatne stope se moraju dodatno snižavati kako bi se pospješilo saniranje ranjivosti realnog sektora”, kazao je Žugić u intervjuu Pobjedi.
On je rekao da je prosječna ponderisana aktivna efektivna kamatna stopa na kraju novembra iznosila 6,08 odsto, što je istorijski najniži nivo.
“Kamatna stopa na depozite je na kraju novembra iznosila 0,42 odsto i za posljednjih godinu dana je smanjena za 0,16 procentnih poena”, precizirao je Žugić.
Na kretanje kamatnih stopa mogu, kako je naveo, uticati i događanja van njihove kontrole, poput neočekivanih mjera monetarne politike Evropske centralne banke (ECB), kao i povećane geopolitičke tenzije između velikih sila koje bi uticale na međunarodno finansijsko tržište.
Sa Novom godinom je na snagu stupila odluka CBCG o ograničavanju gotovinskih kredita.
Žugić je podsjetio da je riječ o makroprudencionoj mjeri koja je prvi put primijenjena u Crnoj Gori, o čemu su se pozitivno izrazili međunarodni partneri.
“Ova mjera ima za cilj povećanje otpornosti finansijskog sistema i održivog finansiranja građana. Primijenili smo ih radi prevencije, da se ne bi efektuirao potencijalni rizik od rasta zaduženosti i neizvršenja ugovornih obaveza po kreditima, prije svega po gotovinskim, do kojeg bi moglo doći u eventualnoj silaznoj fazi poslovnog ciklusa, odnosno u slučaju rasta nezaposlenosti i/ili smanjenja zarada”, objasnio je Žugić.
Kada je u pitanju stanje u bankarskom sektoru, Žugić je saopštio da je ovu godinu obilježio stabilan rast svih značajnih bilansnih pozicija, održavanje visokog nivoa likvidnosti, unapređenje adekvatnosti kapitala i dalje smanjenje nekvalitetnih kredita.
“Kao rezultat ovakvih trendova, danas imamo stabilan i siguran bankarski sistem, bez sistemskih ranjivosti. Potvrdu o ovome uskoro očekujemo i od međunarodnih monetarnih institucija. I u narednoj godini očekujemo nastavak pozitivnih trendova”, rekao je Žugić.
On je najavio da će CBCG, tokom naredne godine, sprovesti nezavisnu procjenu kvaliteta aktive (AQR) svih banaka.
“U zavisnosti od rezultata, pojedine banke će se možda suočiti sa potrebom da eventualno dodatno ojačaju svoju poziciju kapitala”, ocijenio je Žugić.
Govoreći o ranjivosti banaka, Žugić je saopštio da su u prethodnom periodu tri banke bile identifikovane kao ranjive.
U dvije banke je uveden stečaj, dok je treća napravila iskorak i unaprijedila poslovanje.
“Poboljšala je naplatu, smanjila nivo nekvalitetnih kredita, očuvala likvidnu poziciju i riješila značajan dio sudskih sporova koji su opterećivali njeno poslovanje. CBCG nastavlja da prati poslovanje te banke”, naveo je Žugić.
Na pitanje koje su ključne mjere zaštite koje treba aktivirati u slučaju da dođe do eskalacije rizika na koje Crna Gora ne može da utiče, Žugić je odgovorio da ne očekuju nikakvu veću eskalaciju rizika na koje država ne bi mogla uticati.
“Neophodno je nastaviti sa sprovođenjem mjera fiskalne konsolidacije koje su već dale pozitivne rezultate, a čija će dalja primjena doprinijeti jačanju održivosti javnih finansija. Takođe, svi bankarski indikatori u ovom trenutku imaju istorijski najpovoljnije vrijednosti, a najbolja zaštita protiv krize su visok kapital i visoka likvidnost”, zaključio je Žugić.