Vlada je početkom februara obavijestila UNESCO o namjeri da obnovi skijaški centar „Savin kuk“ u okviru postojećih prostornih gabarita. Prema tadašnjim informacijama, već je bilo započeto i razvijanje idejnog projekta.
Agencija za zaštitu konkurencije (AZZK) ocijenila je da planirano državno ulaganje od približno 8,5 miliona eura u obnovu žičara Savin kuk I i Savin kuk II na Žabljaku ne predstavlja državnu pomoć.
Ipak, Ministarstvo javnih radova još nije utvrdilo konkretne datume raspisivanja tendera, početka i završetka radova, niti konačnu vrijednost projekta. Iz tog resora su za „Vijesti“ kazali da je u toku razrada projektnog zadatka, uz konsultacije sa nadležnim institucijama zbog činjenice da se skijalište nalazi u Nacionalnom parku „Durmitor“, koji je pod zaštitom UNESCO-a.
Precizniji finansijski okvir i plan realizacije biće poznati tek kada se završe pripremne aktivnosti i definišu tehnički zahtjevi.
Vlada je početkom februara obavijestila UNESCO o namjeri da obnovi skijaški centar „Savin kuk“ u okviru postojećih prostornih gabarita. Prema tadašnjim informacijama, već je bilo započeto i razvijanje idejnog projekta.
Planirana rekonstrukcija zahtijeva posebnu pažnju jer se skijalište nalazi na području Nacionalnog parka „Durmitor“, koji je od 1980. godine na UNESCO listi svjetske prirodne i kulturne baštine.
Iako je u dokumentaciji dostavljenoj Agenciji za zaštitu konkurencije navedeno da je za obnovu dvije žičare predviđeno oko 8,5 miliona eura, iz Ministarstva javnih radova su pojasnili da će konačna procjena zavisiti od obima radova, tehničkih specifikacija i definisanih zahtjeva projekta.
„U Opštem obrascu za prijavu državne pomoći je navedeno da Ministarstvo javnih radova planira da opredijeli direktna bespovratna sredstva u iznosu od oko 8.500.000,00 eura za ulaganje u razvoj lokalne sportske infrastrukture na teritoriji Opštine Žabljak. Planirana intervencija obuhvata rekonstrukciju tehničke infrastrukture - dvosjednih žičara “Savin kuk I” i “Savin kuk II” u okviru postojećih koridora (trasa), bez proširenja gabarita. Rekonstrukcija podrazumijeva zamjenu tehnološki zastarjele opreme novim sistemima uz povećanje bezbjednosti, kapaciteta i energetske efikasnosti. Planira se modernizacija pogonskih stanica, stubova i elektromotornih pogona, ugradnja modernih sistema za automatsko zaustavljanje, komunikaciju i nadzor, te prilagođavanje objekata licima smanjene pokretljivosti“, navedeno je u rješenju Agencije u koje „Vijesti“ imaju uvid.
Iz Ministarstva, kojim rukovodi ministarka Majda Adžović, istakli su da je rješenjem AZZK-a otklonjena jedna od prepreka za nastavak pripreme projekta, jer je potvrđeno da planirana sredstva za rekonstrukciju žičara ne predstavljaju državnu pomoć.
Naglasili su da se aktivnosti nastavljaju, sa ciljem modernizacije postojeće infrastrukture i stvaranja uslova za bezbjednije funkcionisanje skijališta.
„Cilj Ministarstva je rekonstrukcija i modernizacija postojećih žičara na Savinom kuku, uz stvaranje svih neophodnih preduslova za nesmetanu realizaciju projekta. U okviru dosadašnjih aktivnosti pripremljen je programski zadatak koji je bio sastavni dio dokumentacije dostavljene Agenciji za zaštitu konkurencije, dok se trenutno radi na njegovoj daljoj razradi i definisanju projektnog zadatka, kojim će biti precizirani obim rekonstrukcije, tehnički zahtjevi i uslovi za izradu budućeg projektnog rješenja. Posebna pažnja posvećena je činjenici da se Savin kuk nalazi na području Nacionalnog parka Durmitor, koji ima status dobra svjetske baštine UNESCO-a. Ministarstvo javnih radova je u kontinuiranoj komunikaciji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara i direktoricom Uprave, koja je ujedno zadužena za direktnu komunikaciju sa UNESCO-om. Cilj ove saradnje je da se već u fazi pripreme projektnog zadatka sagledaju svi zahtjevi zaštite područja, kako bi buduća tehnička rješenja bila razvijana u skladu s njima, a UNESCO blagovremeno upoznat sa planiranim aktivnostima“, saopštili su iz Ministarstva.
Iz tog resora su naveli da su ranija iskustva sa planiranim projektom na Savinom kuku pokazala koliko je važno da se pitanja zaštite prostora razriješe prije početka realizacije. Prethodni projekat, kako su kazali, nije nastavljen zbog nedoumica u vezi sa usklađenošću planiranih aktivnosti sa režimom zaštite ovog područja.
„Upravo zbog tih iskustava Ministarstvo nastoji da sva pitanja koja mogu uticati na realizaciju projekta budu sagledana i razriješena već u fazi njegove pripreme. Ne želimo da dođemo u situaciju da se prvo izradi projektna dokumentacija i preuzmu finansijske obaveze, a da se tek nakon toga otvaraju pitanja usklađenosti sa zahtjevima zaštite. Opredjeljenje Ministarstva je rekonstrukcija i modernizacija postojeće infrastrukture, uz sagledavanje prostornih gabarita i kapaciteta. Cilj je da Savin kuk dobije moderne, bezbjedne i pouzdane žičare, uz puno poštovanje statusa i režima zaštite Nacionalnog parka Durmitor“, naveli su iz tog Vladinog resora.
Kada projektni zadatak bude završen, Ministarstvo će definisati i model javne nabavke. Jedna od opcija koja se razmatra jeste princip „projektuj i izgradi“, prema kojem bi odabrani izvođač, na osnovu zahtjeva investitora, bio zadužen i za izradu tehničke dokumentacije i za izvođenje radova.
U Ministarstvu su kazali da će se komunikacija sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara i UNESCO-om nastaviti i tokom izrade tehničke dokumentacije. Na taj način, kako su istakli, potrebno je provjeriti usklađenost predloženih rješenja sa zahtjevima zaštite prije početka radova.
„Kada budu definisani projektni zadatak, tehnički zahtjevi i obim radova, biće moguće preciznije utvrditi i procijenjenu vrijednost investicije, kao i okvirnu dinamiku njene realizacije. Tek nakon završetka pripremnih aktivnosti i sprovođenja potrebnih procedura moći će se govoriti o konkretnim rokovima za raspisivanje tendera, početak radova i stavljanje rekonstruisanih žičara u funkciju“, saopštili su iz Ministarstva.
Poručili su da je prioritet realizacija projekta na tehnički, ekonomski i ekološki održiv način, uz prethodno rješavanje svih pitanja koja bi mogla dovesti do zastoja, povećanja troškova ili drugih rizika.
Žičara „Savin kuk II“ tokom protekle zimske sezone nije bila u funkciji nakon nesreće koja se dogodila 20. decembra prošle godine. Tada je poginuo njemački državljanin Sebastijan Hertner (34), dok je njegova supruga Hanah Espandschied (30) teško povrijeđena. Do nesreće je došlo kada se korpa u kojoj su se nalazili sudarila sa drugom, praznom korpom.
Tokom zime posjetiocima su na raspolaganju bili žičara „Savin kuk I“ i dva ski-lifta.
Na loše stanje infrastrukture u ovom skijaškom centru upozoravano je i ranije. Mihael Štajnbah je prije 15 godina u analizi „Koncept strategije razvoja zimskog turizma u Crnoj Gori“ ukazao na to da su liftovi i žičare u veoma lošem stanju i da jedva zadovoljavaju međunarodne bezbjednosne standarde.
„Vijesti“ su ranije objavile da se u tom dokumentu navodi kako su ulaganja u savremene ski-liftove neophodna za opstanak skijališta, uz upozorenje da postojeća infrastruktura u takvom stanju „neće moći dugo da funkcioniše“.
U informaciji Vlade o ulaganju u skijalište „Savin kuk“, usvojenoj prije nekoliko mjeseci, navedeno je da ovaj centar najvećim dijelom koriste lokalni stanovnici i da ima mali udio u ukupnom turističkom prometu Crne Gore.
Kao ključni problemi istaknuti su loša saobraćajna povezanost sa ostatkom države i udaljenost od oba crnogorska aerodroma, kao i kratke skijaške staze.
„Skijalište ima neadekvatnu putnu povezanost sa ostatkom Crne Gore, kao i sa oba aerodroma u državi. Zbog ova dva razloga (izolovanost i kratke skijaške staze) ‘Savin kuk’ ima veći značaj za lokalno stanovništvo, nego za Crnu Goru kao turističku destinaciju. Iz ovog razloga smatramo da ulaganje države u skijališnu infrastrukturu ne može uticati na trgovinu između država članica, stoga se u ovom predlogu ne radi o državnoj pomoći, već o ulaganju u lokalnu insfrastrukturu“, navedeno je u Vladinom dokumentu.
Ovakvo obrazloženje bilo je dio dokumentacije na osnovu koje je Agencija za zaštitu konkurencije zaključila da planirano ulaganje u obnovu dvije žičare ne predstavlja državnu pomoć.
Iako je finansijski okvir od oko 8,5 miliona eura već naveden u dokumentaciji, početak radova i završetak rekonstrukcije još nijesu određeni. Naredne faze projekta zavisiće od završetka pripremnih aktivnosti, usaglašavanja tehničkih rješenja sa zahtjevima zaštite Durmitora i sprovođenja postupka javne nabavke.