Mikijelj ističe kada je riječ o objektu nekada šnjeg Jugoslovenskog rječnog brodarstva (JRB) u Budvi da su se vodili se istim principom – javnim interesom i ekonomskom računicom.
Direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Mladen Mikijelj saopštio je da je ta državna kompanija u prethodnom periodu, kroz konkretne rezultate, pokazalo da vraćanje državnih resursa iz ruku privatnih korisnika može biti uspješno, odgovorno i prije svega u interesu građana Crne Gore, pišu Vijesti.
"Trajektna linija Kamenari–Lepetane i Luka Budva danas su konkretni primjeri da odgovorno upravljanje državnom imovinom donosi mjerljive rezultate i višestruku korist za građane. Vraćanjem trajektne linije Kamenari–Lepetane, država je za nepune tri godine ostvarila prihod od 31,5 miliona eura, što je višestruko više od prihoda ostvarenog tokom prethodnih 20 godina", naveo je Milijelj. Građanima su , kako je kazao, omogućene povlašćene karte, ulaže se u trajekte i opremu, a ono što se danas gradi ostaje građanima Crne Gore.
"Sličan primjer je i Luka Budva. Nakon što Opština Budva nije preuzela Luku, Morsko dobro je odlučilo da Luku vrati građanima Budve i Crne Gore. Od jula 2024. godine država je prihodovala oko 2,5 miliona evra, dok je za prethodnih 20 godina prihod iznosio oko 1,1 milion eura. U međuvremenu je uspostavljena linija Budva–Dubrovnik, povećan je broj komunalnih vezova za oko 150, a ukupni kapaciteti su unaprijeđeni", rekao je Mikijelj.
Mikijelj ističe kada je riječ o objektu nekada šnjeg Jugoslovenskog rječnog brodarstva (JRB) u Budvi da su se vodili se istim principom – javnim interesom i ekonomskom računicom.
"Zato smo od kupovine odustali. Posebno imajući u vidu da je objekat, koji je u veoma lošem stanju, ranije oglašavan zajedno sa državnim zemljištem površine 5.454 kvadrata za 7,5 miliona eura, dok je Opština Budva sada za samu zgradu izdvojila 7,1 milion eura – bez državnog zemljišta!Žao mi je što, za razliku od trajektne linije Kamenari–Lepetane i Luke Budva, koje su nakon preuzimanja doživjele značajan napredak, JRB nije doživio istu sudbinu. Umjesto da prostor u samom srcu Budve dobije novu vrijednost i sadržaj u interesu građana i grada, on je u identičnom stanju kao i prilikom primopredaje", naglasio je Mikijelj.
Ostaje otvoreno pitanje , kako je zaključio, da li je riječ o neznanju i nesposobnosti da se ovaj prostor stavi u funkciju građana ili je od samog početka cilj bio samo prebaciti nekoliko miliona eura sa opštinskog na privatni račun, bez jasne vizije o tome šta će sa JRB-om biti nakon kupovine, prenose Vijesti.
"Sličan primjer je i Luka Budva. Nakon što Opština Budva nije preuzela Luku, Morsko dobro je odlučilo da Luku vrati građanima Budve i Crne Gore. Od jula 2024. godine država je prihodovala oko 2,5 miliona evra, dok je za prethodnih 20 godina prihod iznosio oko 1,1 milion eura. U međuvremenu je uspostavljena linija Budva–Dubrovnik, povećan je broj komunalnih vezova za oko 150, a ukupni kapaciteti su unaprijeđeni", rekao je Mikijelj.
Mikijelj ističe kada je riječ o objektu nekada šnjeg Jugoslovenskog rječnog brodarstva (JRB) u Budvi da su se vodili se istim principom – javnim interesom i ekonomskom računicom.
"Zato smo od kupovine odustali. Posebno imajući u vidu da je objekat, koji je u veoma lošem stanju, ranije oglašavan zajedno sa državnim zemljištem površine 5.454 kvadrata za 7,5 miliona eura, dok je Opština Budva sada za samu zgradu izdvojila 7,1 milion eura – bez državnog zemljišta!Žao mi je što, za razliku od trajektne linije Kamenari–Lepetane i Luke Budva, koje su nakon preuzimanja doživjele značajan napredak, JRB nije doživio istu sudbinu. Umjesto da prostor u samom srcu Budve dobije novu vrijednost i sadržaj u interesu građana i grada, on je u identičnom stanju kao i prilikom primopredaje", naglasio je Mikijelj.
Ostaje otvoreno pitanje , kako je zaključio, da li je riječ o neznanju i nesposobnosti da se ovaj prostor stavi u funkciju građana ili je od samog početka cilj bio samo prebaciti nekoliko miliona eura sa opštinskog na privatni račun, bez jasne vizije o tome šta će sa JRB-om biti nakon kupovine.