Minimalni nivo akciza koji je dozvoljen u Evropskoj uniji iznosi 35,9 centi po litru za bezolovni benzin i 33 centa za dizel. U Crnoj Gori akciza iznosi 54,9 centi za benzin i 44 centa za dizel
Iz Evropskog saveza ukazuju da su cijene goriva u Crnoj Gori među najvišima u regionu, što dodatno utiče na rast cijena brojnih proizvoda i usluga, budući da je gorivo jedan od važnih elemenata njihovog formiranja.
Kako navode, država trenutno od akciza i PDV-a prihoduje više od 70 centi po litru dizela, čija je cijena 1,88 eura, dok kod bezolovnog benzina, koji košta 1,80 eura po litru, državi pripada više od 85 centi, prenosi Dan.
Posebno ističu visinu akciza na gorivo. Minimalni nivo akciza koji je dozvoljen u Evropskoj uniji iznosi 35,9 centi po litru za bezolovni benzin i 33 centa za dizel. U Crnoj Gori akciza iznosi 54,9 centi za benzin i 44 centa za dizel.
To znači da je akciza na bezolovni benzin kod nas gotovo 20 centi viša od minimalnog nivoa u EU, dok je kod dizela razlika oko 11 centi po litru.
„Tako da Vlada zakonskim smanjenjem (ne privremenim umanjenjem) iznosa akciza može 10-15 centi smanjiti cijenu goriva“, predlažu iz Evropskog saveza.
Kao dodatni problem navode činjenicu da se u osnovicu za obračun PDV-a uključuju i akcize, zbog čega građani, kako ocjenjuju, praktično plaćaju porez i na iznos akcize.
„Plaćaju u jednom litru dizela akcize državi 44 centa pa još i PDV na to što je ukupno preko 53 cent odnosno PDV na akcize je 9,2 centa. Kod bezolovnog je akciza po litru koju plaćaju građani državi 54,9 centi i još joj na to plaćaju i PDV koji iznosi 11,5 centi što je ukupno 66 centi“, istakli su.
Zbog toga iz Evropskog saveza predlažu i privremenu mjeru – da se PDV ne obračunava na iznos akcize, već samo na ostale elemente koji ulaze u formiranje cijene goriva.
Prema njihovoj računici, takva mjera bi cijenu dizela smanjila za oko devet centi, dok bi bezolovni benzin pojeftinio za oko 11 centi. U tom slučaju bi litar eurodizela, umjesto sadašnjih 1,88 eura, koštao oko 1,79 eura, dok bi eurosuper 95 sa 1,76 eura pojeftinio na približno 1,64 eura, piše Dan.
Iz Evropskog saveza podsjećaju i na raniji predlog poslanika tog saveza koji Vlada i parlamentarna većina nijesu prihvatili. Riječ je o zakonskom rješenju kojim bi Vlada dobila mogućnost da privremeno smanji stopu PDV-a na gorivo, po uzoru na Hrvatsku.
„Naravno, i dalje ostaje još jedan naš predlog poslanika Evropskog saveza koji nedavno Vlada i većina nažalost nisu prihvatili, a to je da se usvoji zakonsko rješenje koje vladi daje mogućnost da privremeno smanji PDV (slično rješenje donijela Hrvatska) na gorivo, koje je kod nas 21 odsto a u značajnom broju zemalja EU je niža stopa“, navodi se u saopštenju.
Kako dodaju, pošto država već ima definisanu metodologiju obračuna konačne cijene goriva, smanjenje PDV-a bi se direktno odrazilo na cijenu koju plaćaju građani, bez prostora za „zloupotrebe“ niže poreske stope.
Iz Evropskog saveza odbacuju argument da bi smanjenje akciza i PDV-a automatski značilo i manji prihod državnog budžeta. Kako navode, takav pristup zanemaruje širi ekonomski efekat mjera.
„Prvo, teret energetske krize, na koju zaista ne možemo uticati, ne treba samo da trpe građani i privreda a da kroz veću osnovicu za PDV profitira država odnosno budžet. Drugo, to što će građani po predlogu Evropskog saveza plaćati deset centi manju cijenu neće staviti na štednju već će potrošiti na druga dobra i usluge, gdje će se opet kroz poreze te pare vratiti državi odnosno budžetu“, smatraju u Evropskom savezu.
Iz tog saveza zaključuju da je ključno pitanje kako će država raspodijeliti teret energetske krize – da li će ga u najvećoj mjeri snositi građani i privreda ili će dio tereta preuzeti i budžet.
„Ovdje je samo jedno pitanje: da li Vlada teret energetske krize, na koju ne možemo uticati, želi da prevali samo na građane i privredu a da ona (budžet) kroz veću osnovicu za PDV profitira ili želi da teret krize podijeli sa građanima i privredom“.