Bivša državna sekretarka Ministarstva finansija, Kasalica, upozorava da blokade graničnih prelaza prevoznika imaju ozbiljne ekonomske posljedice, zaustavljajući dnevni priliv od oko 100 miliona eura.
Mila Kasalica je izrazila očekivanje da se blokade graničnih prelaza više neće ponavljati, iako su prevoznici tokom protesta omogućavali nesmetan uvoz za javne i zdravstvene ustanove. Upozorila je da blokade imaju ozbiljne ekonomske posljedice, jer se njima zaustavlja dnevni priliv od oko 100 miliona eura.
„Ako imamo godišnji uvoz od četiri milijarde eura i oko 220 radnih dana, svakog dana blokadom granica obustavlja se približno 100 miliona eura. To je lako mjerljivo sa ekonomskog aspekta“, kazala je Kasalica za veb-televiziju Dana.
Prevoznici su od ponedjeljka do četvrtka blokirali granične prelaze, tražeći veći povraćaj akcize na gorivo, bržu isplatu PDV-a, te izmjenu evropskih propisa prema kojima će od aprila moći da borave u EU samo 90 dana u šest mjeseci. Na kraju je postignut dogovor sa Vladom, ali većina zahtjeva zahtijeva pregovore sa Evropskom komisijom.
Kasalica je istakla da se pravila za multi šengen vizu neće lako mijenjati. Evropska komisija je najavila privremeno rješenje o boravku prevoznika dok Crna Gora ne postane članica EU. „Sjever Evrope je bogat i konzervativan, štiti sopstvene interese i ograničava konkurenciju. Sve koji nijesu EU obveznici doživljavaju kao nelojalnu konkurenciju“, objasnila je.
Ona je dodala da nema mnogo prostora za optimizam kada je riječ o povećanju povraćaja akcize, podsjećajući da je on prošle godine smanjen sa 18 na 11 centi. „Riječ je o važnoj, ali ne velikoj industriji. Ne možemo diskriminisati druge sektore, niti dodatno smanjivati prihodnu stranu budžeta. Kao ekonomistkinja, moram reći da to nije moguće u naredne tri godine“, kazala je bivša državna sekretarka Ministarstva finansija.
Na pitanje da li se blokada mogla izbjeći, Kasalica je podsjetila da je uredba donesena 2024. i da je nadležan bio MUP. „Ne znam da li je iko to pročitao na vrijeme. Sve se moglo spriječiti da je MUP dao tačne informacije“, rekla je.
Govoreći o smanjenju zavisnosti od uvoza, istakla je da su to dugoročne mjere za 20–50 godina. „Naš ekonomski model se svodi na kredite, bez brige da li smo to zaradili. Nijedna vlada od devedesetih nije se ozbiljno bavila diversifikacijom ekonomije. Imamo kvalitetne poljoprivrednike, ali poljoprivreda je predstavljena samo kao podrška turizmu. Zašto ne bi snabdijevala domaće tržište tokom cijele godine? Tada bismo smanjili uvoz i razvijali privredu“, kazala je.
Kasalica je naglasila da država kuburi sa budžetom, ali da se ne smije zaustaviti razvoj ekonomije. „U prvih pet godina fokus treba da bude na poljoprivredi, a u narednih deset na razvoj industrije. Ako sada počnemo sa pripremama, a implementaciju sprovedemo po ulasku u EU, razmišljamo dugoročno — o budućnosti naše djece, a ne o prošlim greškama“, zaključila je.