Država će u narednoj godini moći da se zaduži do 1,73 milijarde eura za realizaciju 37 projekata iz oblasti saobraćajne infrastrukture, obrazovanja, zdravstva, stambene politike, upravljanja otpadom, zaštite životne sredine…
To je navedeno u predlogu budžeta i odluci o zaduženju države u narednoj godini, koje je Vlada usvojila u ponedjeljak, prenose Vijesti.
Najznačajniji krediti sa ovih lista su od 313 miliona za Univerzitetski klinički centar, 120 miliona za projekat Velje brdo, 113 miliona za rekonstrukcije željezničke pruge, 100 miliona za nastavak gradnje autoputa, 100 miliona za četiri višenamjenska helikoptera.
Ova zaduženja podijeljena su u dva dijela - 637 miliona iz kredita evropskih razvojnih banaka i Svjetske banke i 1,1 milijardu za ostale kapitalne i programske projekte od kreditora koji će, kako je navedeno, naknadno biti određeni.
Skupština bi usvajanjem budžeta o ove odluke dala saglasnost Vladi da pokrene pregovore i zaključi ugovore. To ne mora da znači da će svi ugovori biti zaključeni u narednoj godini, kao ni da će novac biti raspoložen u 2026. godini. Neki od ovih projekata pominju se već godinama i bili su i u ranijim predlozima budžeta.
Za prvi dio od 19 kredita vrijednih 637 miliona eura već su završeni ili se završavaju pregovori.
Na ovoj listi se nalazi kredit od 30 miliona eura od Banke za razvoj Savjeta Evrope (CEB) a odnosi se na izgradnju zatvora u Mojkovcu, koji se godinama nalazi u budžetu, pišu Vijesti.
Sa istom bankom dogovara se i kredit od 13 miliona eura za izgradnje i rekonstrukcije predškolskih ustanova, što su dodatna sredstva za nastavak projekta iz 2019. godine.
Sa Francuskom razvojnom agencijom (AFD) planiran je kredit od 20 miliona za modernu regionalnu sanitarnu deponiju u Bijelom Polju, koja treba da riješi problem sa sadašnjim otvorenim smetlištima.
Sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) predviđeno je zaključenje sedam kredita. Jedan od sto miliona eura odnosi se na finansiranje izgradnje zaobilaznice auto-puta Bar - Boljare oko Podgorice. To se odnosi na dionicu od Smokovca do Tološa (Komanskog mosta) i petlje za uključenje na bulevar Podgorica - Danilovgrad, koja je u fazi izrade idejnog projekta i čiji završetak je preduslov za zaključenje ugovora o krediti. Navedeno je da će izgradnja ove dionice duge 11 kilometara koštati 250 miliona.
Sa EBRD predviđen je i kredit od 37 miliona za implementaciju informaciono-tehnoloških sistema ITS za nadzor putne mreže u cilju veće bezbjednosti saobraćaja.
“Od čega će 14 miliona eura biti namijenjeno za sisteme iz nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova (stacionarni radarski sitemi), pet miliona Monteputu, a za preostali iznos bi se zadužila Uprava za saobraćaj (18 miliona) za realizaciju projekata ITS na mreži magistralnih i regionalnih puteva”, navedeno je u obrazloženju, prenose Vijesti.
Sa EBRD je u planu potpisivanje i kredita od 20 miliona eura za unapređenje energetske efikasnosti u vrtićima, 15 miliona za proširenje sanitarne deponije Možura, kao i od 19 miliona eura za razvoj infrastrukture za širokopojasni pristup internetu.
Sa ovom bankom planirano je i zaduženje od četiri miliona za projekat “Zeleni pojas Sjevera”, koji predviđa izgradnju infrastrukture za eko i seoski turizam.
Sa EBRD i Evropskom investicionom bankom (EIB) predviđa se kredit od 113 miliona eura za modernizaciju 39 kilometara željezničke pruge na dionici Bar - Golubovci.
Sa EIB-om se očekuje potpisivanje još dva kredita od 30 miliona za opremanje škola i od 32 miliona za opremanje zdravstvenih ustanova.
Sa Svjetskom bankom (SB) predviđeno je potpisivanje šest kredita. To se odnosi i na projekat od devet miliona za zaštitu od poplava i erozija od rijeka na sjeveru, kao i na projekat “Reforma u oblasti upravljanja otpadom” gdje se dogovara kredit od 87,1 milion eura. Projekat reforma upravljanja otpadom obuhvatila bi i sanacije bazena crvenom mulja kod Kombinata aluminijuma.
Vlada sa SB planira kredit za drugu fazu projekta “Program integrisanog razvoja koridora rijeka Save i Drine” od 30 miliona eura za uređenje obala Lima i Grnčara.
Sa SB se dogovara i kredit od 18 miliona za projekat “Šume Crne Gore za zajednički prosperitet”, kojim se predviđa i unapređeno djelovanje u borbi protiv šumskih požara kao i podrška novom državnom preduzeću za gazdovanje šumama.
Sa SB je predviđen i kredit od 33 miliona za podršku ribarstvu i poljoprivredi, a koristio bi se za izgradnju ribarske luke u Ulcinju (Rt Đeran) kao i za postrojenja za preradu nus proizvoda životinjskog porijekla.
Vlada od SB očekuje i kredit od 20 miliona eura za drugu fazu reforme poreske administracije “Smart Tax”, kao i od Međunarodnog udruženja za razvoj poljoprivrede (IFAD) sedam miliona za projekat “Gora plus” - razvoj infrastrukture na seoskom području.
Za 18 projektnih kredita vrijednih 1,1 milijardu eura, navedeno je da će se kreditor utvrditi tokom 2026. godine.
Najviše novca, 313 miliona eura, traži se za izgradnju i opremanje Univerzitetskog kliničkog centra, koji predviđa izgradnju i opremanje nove bolnice u Podgorici.
“Na taj način postojeći Klinički centar bi se rasteretio i postao ustanova sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite, a novi Univerzitetski klinički centar bi bio ustanova tercijarnog nivoa, čime bi se zadovoljile potrebe pacijenata kako iz Podgorice, tako i iz ostatka Crne Gore, ali i omogućila primjena novih medicinskih tehnologija”, navedeno je u obrazloženju, pišu Vijesti.
Traži se kreditor za 20 miliona eura za projekat izgradnje objekta Muzeja savremene umjetnosti, Prirodnjačkog muzeja, Kuće arhitekture i Parka kulture i umjetnosti, na prostoru bivše kasarne Morača u Podgorici. Cijeli projekat bi koštao 60 miliona.
Potreban je i kredit od 51 milion eura za izgradnju Državnog Data centra i Centra za Disaster Recovery, kako bi se postigla digitalna nezavisnost Crne Gore i ispunile obaveze iz NATO sporazuma.
Očekuju se tri kredita za potrebe Vojske - od 100 miliona za nabavku četiri višenamjenska helikoptera koji bi se koristili i za gašenje požara, od 75 miliona za nabavku opreme i od 75 miliona za kupovinu sistema protivvazdušne odbrane.
Traži se kredit od 55 miliona za poboljšanje efikasnosti vodosnabdijevanja i komunalnih djelatnosti, kao i od 60 miliona eura za unapređenje sistema vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda.
Potreban kredit od 11 miliona eura za komunalnu infrastrukturu u Beranama, odnosi se na izgradnju reciklažnog centra i unaprijeđenje vodovodne mreže.
Traži se i kreditor projekta od 54,2 miliona eura “Razvoj tehnologije za sprovođenje zakona”, koji predviđa nabavku moderne opreme za policiju.
Očekuju se i krediti od 15,5 miliona za modernizaciju sistema Uprave za katastar, kao od 21 milion za nabavku skenera za Upravu carina.
Planira se i kreditno zaduženje od 7,5 miliona za treću fazu obaloutvrde na rijeci Lim, kao i od 4,5 miliona za most na istoj rijeci u Beranama, prenose Vijesti.
Traži se i kredit od 30 miliona za četiri projekta na Žabljaku - prečišćavanje otpadnih voda, poboljšanje vodosnabdijevanja, tretman otpada i za toplifikaciju, kao i opšti kredit od 88 miliona za unapređenje magistralnih i regionalnih puteva.
Planiran je i kredit od osam miliona eura za kupovinu remorkera u cilju poboljšanja sigurnosti plovidbe u Boki.
Za projekat “Izgradnja stambenog kompleksa sa pratećom komunalnom infrastrukturom u naselju Velje Brdo” predviđeno je kreditno zaduženje države od 120 miliona eura. Za narednu godinu predviđen je početak izgradnje infrastrukture sa 10 miliona eura.
Prema najavama iz septembra prošle godine na ovom brdu bi se gradilo naselje od 14 hiljada stanova, sa poslovnim zgradama, tržnim centrima, školama, bolnicama,… gdje bi kvadrat stana koštao do hijadu eura a rata iznosila 290 eura.
“U pitanju je projekat od javnog interesa i kroz njega su iskazani napori države ka unapređenju infrastrukture, ekonomije i kvaliteta života građana. U toku su intenzivne aktivnosti na izradi planskih, infrastrukturnih i finansijskih projekcija”, navedeno je u obrazloženju potrebe za uzimanjem ovog kredita.