Nacrt novog zakona o štrajku, koji predviđa niz značajnih novina, nakon javne rasprave biće proslijeđen Evropskoj komisiji na mišljenje, saopšteno je iz Ministarstva rada
Jedna od ključnih izmjena odnosi se na to da organizatori štrajka ubuduće ne moraju biti isključivo reprezentativni sindikati. Istovremeno, ukoliko se utvrdi nezakonitost štrajka, odgovorna lica biće obavezna da nadoknade štetu poslodavcima, kako prenosi RTCG.
Prepoznate su i djelatnosti od vitalnog značaja – zdravstvo, veterinarstvo, elektroprivreda i vodosnabdijevanje gdje mora biti definisan minimum procesa rada. Za djelatnosti od javnog interesa, poput obrazovanja, poštanske djelatnosti, saobraćaja i održavanja puteva, predviđeno je formiranje arbitražnog vijeća koje će ocjenjivati opravdanost štrajka.
Državna sekretarka u Ministarstvu rada, Anđela Bašović, pojasnila je da se lica koja učestvuju u minimumu procesa rada određuju dogovorom između štrajkačkog odbora i poslodavca, kako prenosi RTCG.
„Ukoliko se minimum procesa rada ne utvrdi u propisanom roku, za odgovorno lice je predviđena prekršajna kazna do 5.000 eura“, naglasila je Bašović.
Posebna pravila odnose se na sektore u kojima štrajk ne može početi bez saglasnosti Agencije za nacionalnu bezbjednost, među kojima su vojska, policija, sudovi, carina i tužilaštvo, kao i rukovodioci u državnoj upravi.
„Kriterijumi koji se moraju ispuniti tiču se ugroženosti nacionalne bezbjednosti, bezbjednosti građana i funkcionisanja organa vlasti“, precizirala je Bašović.
Sindikati nezadovoljni
Predložene izmjene naišle su na oštre kritike sindikalnih organizacija, kako prenosi RTCG.
Tanja Džudović, šefica kabineta generalnog sekretara Saveza sindikata, ocijenila je da zakon može ograničiti pravo na štrajk.
„Sudovi i tužilaštvo ne bi smjeli biti obuhvaćeni odredbom o saglasnosti ANB-a. Agencija za nacionalnu bezbjednost nije nezavisno tijelo, već izvršni organ, a njene odluke nijesu sudske niti podložne preispitivanju“, poručila je Džudović.
Sličan stav iznio je i predsjednik Sindikata prosvjete u Uniji slobodnih sindikata, Radomir Božović, smatrajući da je nacrt zakona previše restriktivan i da daje prevelika ovlašćenja poslodavcima.
„Otvara se prostor za dodatni pritisak na zaposlene koji su za štrajk. Odredbe o ponašanju štrajkača prema onima koji ne učestvuju toliko su široke da poslodavac može ocijeniti da se radi o težoj povredi radne obaveze, što znači i gubitak posla“, upozorio je Božović.
Javna rasprava o nacrtu zakona trajala je 40 dana. Nakon što bude finalizovan u Ministarstvu rada i vladi, dokument će biti proslijeđen Evropskoj komisiji na mišljenje.