Prostornim planom Pljevalja do 2040, koji je nedavno usvojila Vlada, na teritoriji Opštine Pljevlja predviđena je izgradnja aerodroma za sportsko i rekreativno letjenje.
Ideju o izgradnji aerodroma u Pljevljima prvi put javno je pomenuo tadašnji predsjednik opštine Pljevlja Filip Vuković tokom predizborne kampanje za predsjedničke izbore 2006. godine. Danas, dvije decenije kasnije, ta inicijativa ponovo se provlači kroz planske dokumente. Prostornim planom Pljevalja do 2040, koji je nedavno usvojila Vlada, na teritoriji Opštine Pljevlja predviđena je izgradnja aerodroma za sportsko i rekreativno letjenje.
Planovi o infrastrukturnom povezivanju Pljevalja ponovo su aktuelizovani kroz prije nekoliko dana usvojeni Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine, kojim je predviđena izgradnja aerodroma za sportsko i rekreativno letjenje i sekundarne željezničke pruge. Ideju o izgradnji aerodroma u Pljevljima prvi put javno je pomenuo tadašnji predsjednik opštine Pljevlja Filip Vuković tokom predizborne kampanje za predsjedničke izbore 2006. godine.
Predizborna pista
Kako pišu Vijesti, Filip Vuković je najavljivao gradnju aerodroma na mjestu Đulina guka, na rekultivisanoj površini kopa Potrlica pljevaljskog Rudnika uglja. Opština je platila i izradu glavnog projekta izgradnje aerodroma, ali ideja s kojom je pred građane često izlazila tadašnja vlast nikada nije realizovana.
Aerodrom je u prvoj fazi trebalo da bude travnat s poletno-sletnom stazom dužine 960 i širine 30 metara. Projektovan je parking za avione, hangar, mala benziska pumpa, prostor za restoran i za rad kluba, parking za automobile, pristupna saobraćajnica i heliodrom.
U drugoj fazi trebalo je da se asfaltira poletno-sletna staza, na koju bi mogli da slijeću avioni do dvadeset putnika, sportski i mali poslovni avioni.
Izgradnja aerodroma, kako je govorio Vuković, trebalo je da doprinese tehničkom, prirodnom i društvenom napretku Pljevalja, boljoj povezanosti, a služio bi i za hitne intervencije, transport bolesnika, zaštitu od požara.
Danas, dvije decenije kasnije, ta inicijativa ponovo se provlači kroz planske dokumente.
Prostornim planom Pljevalja do 2040, koji je nedavno usvojila Vlada, na teritoriji Opštine Pljevlja predviđena je izgradnja aerodroma za sportsko i rekreativno letjenje.
Lokacija Potrlica predložena je još u PUP-u Pljevlja iz 2011. godine, a zadržana je i u najnovijem dokumentu, iako se u međuvremenu ništa nije radilo na realizaciji ove ideje.
Studiju “Tehnička dokumentacija - lokacijska dokumentacija aerodroma i heliodroma Pljevlja” izradio je Institut Saobraćajnog fakulteta iz Beograda, u saradnji s Tehnogradnjom iz Pljevalja i Građevinskim fakultetom iz Beograda. Prema toj analizi, lokacija Potrlica ispunjava sve propisane uslove za izgradnju aerodroma, kao i heliodroma za VFR letenje, odnosno vizuelni režim letjenja helikoptera po danu.
Pored Potrlice, kao alternativna ili dodatna lokacija razmatrana je i Kosanica, koja nudi mogućnosti za izgradnju heliodroma uz postojeći put Pljevlja - Lever Tara. U cilju bolje integracije prostora i širenja turističke ponude, dodatno su identifikovane i potencijalne lokacije za manje heliodrome u Bukovici, Šulima, Kovačevićima, Bobovu i Crljenicama.
Obrađivači Prostornog plana Pljevalja do 2040. nisu odustali ni od izgradnje kraka pruge do Bijelog Polja ili Prijepolja.
Povezivanje s prugom Beograd - Bar, izgradnja lokalnih heliodroma, te aerodrom za sportski i turistički avio-saobraćaj, smatraju obrađivači, mogli bi otvoriti vrata novim investicijama, turizmu i boljoj iskorišćenosti prirodnih resursa. U konačnici, realizacija ovih projekata značila bi i kvalitetniji život za stanovnike opštine koja je dugo bila na marginama strateških saobraćajnih planova države.
“Najveći dio robnih tokova područja Opštine Pljevlja usmjeren je na magistralni put Ranče (granica sa Srbijom) - Trlica - Pljevlja - Đurđevića Tara. Imajući u vidu veliki privredni potencijal i planirani razvoj opštine, nameće se rješenje povezivanja Pljevalja sa željezničkom prugom Beograd - Bar. Povezivanje Pljevalja s prugom Beograd - Bar imalo bi poseban društveno-ekonomski značaj za brži razvoj ovog područja jer bi uticalo na bolji i veći stepen iskorišćenja značajnog prirodnog bogatstva uz smanjenje transportnih troškova robnih tokova i mogućnost da Pljevlja postanu saobraćajno pretovarni punkt za čitavo gravitaciono područje sjevernog dijela Crne Gore”, navodi se u dokumentu.
Izgradnja kraka pruge u Pljevljima nije nova ideja jer je još 1982. godine urađen Elaborat o društveno-ekonomskoj opravdanosti izgradnje željezničkog priključka Pljevalja na tu prugu, a koji je predložio dvije varijante: Pljevlja – Prijepolje i Pljevlja – Priboj. Prednost je tada data pruzi prema Prijepolju, kako s tehničkog, tako i sa ekonomskog stanovišta, pišu Vijesti.
Sekundarno Pljevlja - Prijepolje
Uprkos tome što u Strategiji razvoja željeznice za period 2017–2027. nije bilo mjesta za ovaj pravac, aktuelni planski dokumenti ostavljaju mogućnost izgradnje ovog koridora, što je podržala i Bazna studija za potrebe izrade novog Prostornog plana Crne Gore, a “što će predstavljati osnovu za dodatne analize i izradu planske dokumentacije kojom bi se vrednovala opravdanost i usvojio model integracije Pljevaljskog basena na mrežu željezničkog saobraćaja do izrade nove strategije razvoja željezničke pruge nakon 2027. godine”.
Tek usvojeni Prostorni plan predviđa i koridor pruge Pljevlja – Bijelo Polje (Ravna Rijeka), a 2013. godine je izrađena i Studija opravdanosti sa idejnim rješenjem. Usvojena varijanta predviđa trasu dužine 56 kilometara koja povezuje Pljevlja s Bijelim Poljem preko Otilovića, Dubočice, Kalipolja, Kovrena i drugih naselja.
Ovim planskim dokumentom se zadržava i koridor sekundarne željezničke mreže Pljevlja - Prijepolje.
“Prije konačnog opredjeljenja na koji način i gdje će se Pljevlja vezati na željezničku prugu Beograd - Bar, neophodno je uraditi detaljnu plansku i projektnu dokumentaciju gdje će se izvršiti analiza varijantnih rješenja ne samo sa aspekta tehničkih karakteristika i ekonomskih prednosti već i na osnovu sinteznog prikaza svih postojećih i planiranih namjena, zaštićenih područja, posebno osjetljivih predjela, zona eksploatacije uglja i drugih sirovina, vodoizvorišta, uticaja na infrastrukturu i slično. Razrada položaja trase predmetne željezničke pruge, kroz izradu tehničke dokumentacije, u narednom periodu treba da bude prioritet jer je ona jedan od bitnih preduslova za investiciona ulaganja”, navodi se Prostornom planu opštine Pljevlja.
Aerodrom do aerodroma
Prostornim planom Crne Gore do 2040. predviđeno je da “mrežu aerodroma Crne Gore u planskom periodu čine dva postojeća međunarodna aerodroma, planirani aerodrom Berane i šest manjih aerodroma za rekreativno i sportsko letjenje (Ćemovsko polje u Podgorici, Kapino polje u Nikšiću, Žabljak, Pljevlja, Bar i Ulcinj) , prenose Vijesti.