Gradnja druge trase žičare od lokacije Kuk (iznad Bokokotorskog zaliva) pa do Cetinja koštala bi 58,32 miliona eura sa uračunatim porezom na dodatu vrijednost i bez trošova eksproprijacije.
Ovo je zvanično saopšteno “Vijestima” iz Ministarstva finansija iz koga je pojašnjeno da se do ove računice došlo na osnovu tri analize koje je radila Prijestonica Cetinje.
Premijer Milojko Spajić i gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković su početkom maja imali sastanak gdje je jedna od tema bila dalja gradnja žičare. Iako je tada, između ostalog, saopšteno “da bi već u junu mogli biti stvoreni uslovi da se sredstva za žičaru predvide iz budžeta”, u rebalansu ovogodišnjeg budžeta taj se novac nije našao.
“Prilikom posljednjeg sastanka premijera Spajića i gradonačelnika Đuraškovića bilo je riječi o mogućnosti da se rebalansom budžeta za 2024. godinu ili planom budžeta za 2025. godinu stvore uslovi za nastavak izgradnje žičare Kotor-Lovćen-Cetinje, i pokrene tenderski postupak koji podrazumijeva projektovanje i izgradnju. Kako je riječ o budžetu države, a ne Prijestonice, predlažemo da se za više informacija o rebalansu obratite Vladi. Očekujemo da će se planom budžeta Crne Gore za 2025. godinu opredijeliti sredstva i stvoriti uslovi za nastavak realizacije ovog važnog projekta za naš grad i državu”, rečeno je “Vijestima” iz kabineta Đuraškovića.
Kako je pojašnjeno zaključcima koje je usvojio Senat Prijestonice, Prijestonica se obavezala da u cilju stvaranja preduslova za nastavak realizacije projekta izgradnje žičare odradi niz pripremnih radnji koje podrazumijevaju izradu tri analize - studiju opravdanosti, cost-benefit analizu, detaljnu studiju predjela.
“Navedene studije Prijestonica je odradila prije zadatih rokova i dostavila premijeru i nadležnom ministarstvu”, kazali su iz kabineta Đuraškovića.
Na pitanje “Vijesti” zašto u rebalansu budžeta nije predviđen novac za nastavak ovog projekta, iz Ministarstva finansija je pojašnjeno da rebalansom u okviru Kapitalnog budžeta nijesu definisane nove aktivnosti (projekti), već su isključivo vršene tehničke izmjene zakonskih obrazloženja pojedinih već postojećih projekata, procijenjenih vrijednosti, kao i relokacija sredstava u okviru već postojećih projekata kod Uprave za saobraćaj i Uprave za kapitalne projekte čija realizacija se odvija bržom dinamikom od planirane.
“Dodatno, Prijestonica Cetinje je nakon kompletiranja tehničke dokumentacije istu dostavila Ministarstvu finansija sredinom avgusta, kada je predlog rebalansa bio već usvojen od strane Vlade i predat Skupštini Crne Gore na dalje razmatranje i usvajanje. Svakako, ovaj projekat je od velikog značaja i predmet je razmatranja u procesu izrade budžeta za 2025. godinu”, rečeno je u Ministarstvu finansija.
U ovom resoru su naveli da je Prijestonica Cetinje shodno zaključku Senata Prijestonice od januara 2024. godine o nastavku izgradnje žičare od Kotora do Cetinja, završila izradu analize opravdanosti, cost-benefit analize i detaljnu studiju predjela sa procjenom vizuelnog uticaja, kao i projektni zadatak sa urbanističko-tehničkim uslovima odobrenim od strane Ministarstva održivog razvoja i turizma.
“Predmetni projekat predviđa nastavak izgradnje žičare od već izgrađene i funkcionalne stanice Kuk (iznad Bokokotorskog zaliva) do međustanice na Ivanovim koritima i krajnje destinacije na Cetinju u blizini Ljetnje pozornice. Shodno dostavljenom materijalu, ukupna procijenjena vrijednost predmetne trase iznosi oko 48,2 miliona eura bez PDV-a (58,32 miliona eura sa PDV-om) i bez eksproprijacije (oko 85% zemljišta je u vlasništvu države, za ostalo je potrebno izvršiti eksproprijaciju).
Konzorcijum koji čini podgorička kompanija “Novi Volvoks” i italijanski “Leitner” zainteresovan je za dalji nastavak gradnje žičare do Cetinja sa međustanicom na Ivanovim koritima.
Ovaj konzorcijum je 14. avgusta prošle godine otvorio za komercijalnu upotrebu žičaru od lokaliteta “Dub” u Kotoru do lokaliteta “Kuk” na planini Lovćen i dobio je koncesiju od države na period od 30 godina za ovu dionicu.
Konzorcijum, kako je ranije rečeno “Vijestima” je biznis-planom projektovao da će efekti po državni budžet u periodu od 30 godina biti oko 79,6 miliona eura.
“Od projektovanih 79,6 miliona eura, 15,2 miliona se odnosi na koncesionu naknadu, porez na dobit 7,7 miliona, PDV neto efekat je projektovan na 33,3 miliona i 23,4 miliona su porezi i doprinosi na plate”, saopšteno je ranije iz konzorcijuma.
"Očekujemo da će se planom budžeta Crne Gore za 2025. godinu opredijeliti sredstva i stvoriti uslovi za nastavak realizacije ovog važnog projekta za naš grad i državu", rečeno je "Vijestima" iz Prijestonice Cetinje.
Prema Vladinom koncesionom aktu, za realizaciju projekta žičare “Kotor-Cetinje” iz 2015. godine, trasa žičare je podijeljena u tri dijela sa četiri određene lokacije terminala - Dub, Kuk (međustanica), Ivanova korita (međustanica) i Cetinje, ukupne dužine od oko 15 kilometara.
“Dionica Dub-Kuk 4.130 m dužine, dionica Kuk - Ivanova korita 3.517 m dužine i dionica Ivanova korita-Cetinje 7.454 m dužine”, piše u ovom dokumentu.
Lokacija za koncesiju određena je prostornim planom posebne namjene (PPPN) za Nacionalni park “Lovćen”.
Predsjednik Vlade Spajić je proljetos na sastanku sa Đuraškovićem istakao da je to jako dobar projekat koji će imati punu podršku Vlade i da će novac za izgradnju biti opredijeljen iz kapitalnog budžeta.
“Tokom sastanka je naglašeno da je ovo najvažnija investicija u ovom momentu za Cetinje i da je realno očekivati da bi radovi mogli biti završeni do proslave 20 godina od obnove nezavisnosti”, saopšteno je iz Vlade.