Kako je nova minimalna mjesečna zarada 600 eura, a redovno mjesečno radno vrijeme 176 sati, minimalna satnica iznosi 3,41 eura.
Zaposleni sa srednjom i nižom stručnom spremom (I do V stepen stručne spreme) koji imaju ugovor o radu na puno radno vrijeme za oktobar moraju primiti najmanje 600 eura, a sve naknade za noćni rad (između 22 časa i šest časova narednog dana), za rad na dan državnog ili vjerskog praznika, za prekovremeni rad, za rad nedjeljom i dvokratni rad moraju se obračunati na taj iznos i dodatno isplatiti zaposlenom, saopšteno je “Vijestima” iz Unije slobodnih sindikata povodom dilema kako se obračunava novi iznos minimalne zarade.
Kada je početkom 2022. godine minimalna zarada povećana sa 250 na 450 eura, ovaj zaštitni mehanizam nije postojao jer je na zahtjev sindikata uvršten u Opšti kolektivni ugovor koji je počeo da važi prošle godine.
Tada su poslodavci mogli zaposlenom da obračunaju zaradu po njegovom koeficijentu gdje bi dobili dotadašnji iznos od 250 eura, pa da na njega dodaju sve naknade koje mu pripadaju i ponovo isplate iznos od 450 eura.
Skupština je prošle sedmice usvojila izmjene zakona o radu kojim je minimalna zarada za srednju i nižu stručnu spremu određena na 600 eura, a za visokoškolce koji rade na radnom mjestu koje je sistematizacijom utvrđeno za visoku stručnu spremu ona iznosi 800 eura. Te cifre važe za obračun zarada od 1. oktobra, koju će zaposleni dobiti u novembru.
Predstavnici Vlade od predstavljanja programa u julu saopštavaju da će se minimalna zarada od 600 eura odnositi na sve zaposlene sa srednjom i nižom stručnom spremom, što nije u potpunosti tačno i što je izazvalo zabunu kod dijela radnika.
Proteklih dana više zaposlenih iz prosvjete, zdravstva, javne uprave, ali i privatnog sektora obraćao se “Vijestima” pitanjem i pritužbama da im je poslodavac saopštio da za njih neće važiti povećanje minimalne zarade ili da će im ova naknada biti unutar minimalne zarade od 600 eura.
Čistačica iz jedne podgoričke osnovne škole kazala je da je njoj iz uprave škole odgovoreno da za nju neće važiti iznos minimalne zarade od 600 eura jer ima takav ugovor o radu, a drugoj da će joj se naknade uz zaradu obračunati unutar minimalne zarade, odnosno da neće dobiti novac preko 600 eura.
Nastavnik iz osnovne škole, koji ima nepuni fond časova, kazao je da je dobio odgovor iz uprave škole da za njega neće važiti povećanje minimalne zarade na 800 eura, jer se smatra da nije angažovan na puno radno vrijeme.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković kazao je “Vijestima” da se obračun minimalne zarade odnosi na zaposlene sa ugovorom o radu na puno radno vrijeme, odnosno da se ne moraju odnositi na ugovore o djelu, privremenim i povremenim poslovima,... koji nisu dio radnog zakonodavstva.
“Ako koleginica nema ugovor o radu na puno radno vrijeme, za njih neće važiti minimalna zarada od 600 eura. Imamo ugovore koje su zaposleni s poslodavcem potpisali na pola radnog vremena, čak i na 10 odsto radnog vremena i za njih minimalna zarada važi u skladu s tim procentom. Kolegama i koleginicama s najnižom spremom, kojima plata prema njihovim koeficijentima treba da iznosi na primjer 300 eura, samo naknada za minuli radni staž može da se računa na taj iznos i bude isplaćena unutar minimalne zarade. Sve ostale naknade za noćni, prekovremeni, praznični rad moraju da se obračunaju na iznos buduće minimalne zarade i da se plate dodatno na taj iznos”, kazao je Keković.
Prema novom Opštem kolektivnom ugovoru satnica za noćni rad (između 22 časa i šest časova narednog dana) povećava se za 40 odsto, za 150 odsto za rad na dan državnog ili vjerskog praznika, za 40 odsto za prekovremeni rad, za 80 odsto za rad nedjeljom i za 10 odsto za dvokratni rad. Uvećanje zarade za rad nedjeljom ne važi za djelatnosti gdje postoji potreba za neprekidnim radom, hotelijerstvo i javni prevoz.
Kako je nova minimalna mjesečna zarada 600 eura, a redovno mjesečno radno vrijeme 176 sati, minimalna satnica iznosi 3,41 eura.
Druge pritužbe zaposlenih odnosile su se na to da će zaposleni sa srednjom stručnom spremom - medicinske sestre i tehničari, samostalni referenti,.. imati zarade iste ili približne onima s najnižim kvalifikacijama, pišu Vijesti.
Keković je podsjetio da su oni bili protiv ovakvog povećanja minimalne zarade i da su predlagali povećanje koeficijenata linearno sa sve zaposlene čime bi se izbjeglo izjednačavanje zarada za različite nivoe obrazovanja i odgovornosti.
“Upozorili smo Vladu i poslodavce da će imati ovaj problem. Već imamo najave sindikata iz zdravstva, obrazovanja i javne uprave da će tražiti usklađivanje kolektivnih ugovora s novim iznosom minimalne zarade i to će morati da se desi. Moraju se kroz razliku u zaradi vrijednovati ljudi koji su ulagali u svoje obrazovanje jer su oni zbog tog obrazovanja kasnije stupili u radni odnos i moraće zbog toga biti duže u radnom odnosu da bi ostvarili pune penzije. Nije isto da li ste radni odnos zasnovali sa 18 godina ili ste kao ljekari morali da se školujete još sedam, osam godina da biste zasnovali radni odnos”, kazao je Keković.
Predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević kazao je “Vijestima” da su bili protiv ovakvog povećanja minimalne zarade i da već dvije godine traže usklađivanje koeficijenata za obračun zarada kako bi se izbjeglo njihovo ujednačavanje za različite školske spreme i odgovornosti.
“Na primjer, samostalni referent sa srednjom stručnom spremom ili gimnazijom (IV četvrti stepen) sa 25 godina radnog staža sada ima neto zaradu od 630 eura, kroz umanjenje doprinosa njegova neto zarada za oktobar biće uvećana na 660 eura. Nekome s najnižim prvim stepenom stručne spreme, koji je tek počeo s radom, zarada će biti 600 eura. Ovakvim načinom povećavanja zarada se ne vrednuje obrazovanje i radno iskustvo, odnosno doprinos tog zaposlenog”, kazao je Rakočević.
Na pitanje da li su zbog toga mogući štrajkovi u javnoj upravi, Rakočević kaže da će oni nastaviti da upozoravaju Vladu na ovakav nepošten obračun zarada i da koriste sve sindikalne metode borbe kako većina u sindikatu bude odlučila.